Poljoprivreda i ruralni razvoj

Radna grupa

11. Poljoprivreda i ruralni razvoj

Budžet za realizaciju Zajedničke poljoprivredne politike EU je 40% ukupnog budžeta EU. Ovaj podatak dovoljno govori o značaju koji poljoprivreda ima u EU.

Kada Srbija završi pregovore i postane deo EU naši poljoprivrednici će dobijati podsticaje bez obzira kojom vrstom proizvodnje se bave pod uslovom da poštuju očuvanje životne sredine, zdravlje ljudi, bezbednost hrane, dobrobit životinja i održavaju zemljište u dobrom stanju. Dobijaće podsticaje bez obzira na to da li su njihovi proizvodi traženi ili ne.

U EU naši poljoprivrednici biće korisnici svih mera koje podstiču ruralni razvoj. To su mere koje jačaju konkurentnost poljoprivrede i šumarstva, poboljšavaju biološku raznovrsnost, unapređuju kvalitet života u selima i podstiču raznolikost ruralne ekonomije.

Naša mala poljoprivredna gazdinstva imaće punu pažnju u EU. Naši poljoprivrednici biće deo jedinstvenog tržišta EU, tržišta stabilno snabdevenog poljoprivrednim proizvodima po pristupačnim cenama.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Radna grupa pozdravlja napredak u korišćenju sredstava iz IPARD II programa akreditacijom novih IPARD mera, zatim usvajanje IPARD III programa, kao i napore uložene od strane Vlade i Ministarstva u ovom procesu.
Ceneći potrebe daljeg korišćenja ovog instrumenta pretpristupne pomoći na način koji će biti od koristi za direktne korisnike sredstava, kao i za razvoj tehničko-administrativnih kapaciteta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za agrarna plaćanja i drugih ciljnih grupa, radna grupa preporučuje:

Preporučujemo da se u procesu planiranja IPARD III programa i nacionalnih mera, uzmu u obzir predlozi Evropkse komisije vezani za Zajedničku poljoprivrednu politiku za period od 2021. do 2027. godine, a koji imaju za cilj da podstaknu održiv i konkurentan poljoprivredni sektor koji značajno doprinesi evropskom zelenom dogovoru, posebno u pogledu strategije „od farme do viljuške“ i strategije biodiverziteta, a sa krajnjim fokusom na: obezbeđivanje fer uslova i stabilne ekonomske budućnosti za poljoprivrednike, kao i na efikasnu implementaciju ambiciozne mere 4 IPARD III programa, koja se odnosi na zaštitu životne sredine i klimu.

Preporučujemo dalje jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta u Upravi za agrarna plaćanja i Ministarstvu poljoprivrede/Sektoru za ruralni razvoj, kako bi proces implementacije IPARD II i IPARD III programa tekao ubrzanim tokom za sve akreditovane mere. Nedovoljno razvijeni kapaciteti mogu dovesti do nezadovoljavajuće dinamike u realizaciji IPARD II i IPARD III programa, a time i do gubitka dela sredstava dodeljenih od strane EU

Ukazujemo na neophodnost daljeg unapređenja saradnje svih aktera u realizaciji IPARD II i IPARD III programa, kako bi se unapredili preduslovi za puno iskorišćenje planiranih sredstava i efikasnu, kao i efektivnu realizaciju novoakreditovanih mera (Mera 4 – Agro-ekološko-klimatske mere i mera organske proizvodnje; Mera 5 – Sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja (LEADER pristup) i Mera 6 – Investicije u ruralnu javnu infrastrukturu).

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Radna grupa pozdravlja intezivnije korišćenje sredstava iz IPARD II programa u okviru akreditovanih mera i napore uložene od strane Vlade i Ministarstva u ovom procesu. Ceneći potrebe daljeg korišćenja ovog instrumenta pretpristupne pomoći na način koji će biti od koristi za direktne korisnike sredstava, kao i za razvoj tehničko-administrativnih kapaciteta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za agrarna plaćanja i drugih ciljnih grupa, radna grupa preporučuje:

Preporučujemo da se u procesu planiranja IPARD III programa i nacionalnih mera, uzmu u obzir predlozi Evropske komisije koji su u vezi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom za period od 2021. do 2027. godine, a koji imaju za cilj da podstaknu održiv i konkurentan poljoprivredni sektor koji značajno doprinesi evropskom zelenom dogovoru, posebno u pogledu strategije „od farme do viljuške“ i strategije biodiverziteta, a sa krajnjim fokusom na: obezbeđivanje fer uslova i stabilne ekonomske budućnosti za poljoprivrednike, postavljanje ambicioznijih cljeva za ekološku i klimatsku akciju i očuvanje položaja poljoprivrede u srcu evropskog društva.

Preporučujemo dalje jačanje kapaciteta u Upravi za agrarna plaćanja i Ministarstvu poljoprivrede/Sektoru za ruralni razvoj, kako bi proces implementacije IPARD II programa tekao nesmetanim tokom za sve akreditovane mere. U suprotnom, nedovoljno razvijeni kapciteti mogu dovesti do nezadovoljavajuće dinamike u realizaciji IPARD II programa, a time i nemogućnosti utroška sredstava dodeljenih od strane EU.

Ukazujemo na neophodnost bržeg sprovođenja IPARD programa za period od 2014. do 2020. godine za Srbiju, čime bi se stvorili preduslovi za puno iskorišćenje planiranih sredstava. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa svim drugim relevantnim akterima treba da nastavi sa stvaranjem ambijenta za efikasnu realizaciju, uporedo sa stvaranjem preduslova od strane Uprave za agrarna plaćanja za bržu realizaciju postojećih mera.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Radna grupa pozdravlja početak korišćenja sredstava iz IPARD II programa u okviru dve akreditovane mere i napore uložene od strane Vlade i Ministarstva u ovom procesu. Ceneći potrebe daljeg korišćenja ovog instrumenta pretpristupne pomoći na način koji će biti od koristi za direktne korisnike sredstava, kao i za razvoj tehničko-administrativnih kapaciteta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za agrarna plaćanja i drugih ciljnih grupa, Radna grupa preporučuje:

Preporučujemo izdvajanje dodatnih budžetskih sredstava od strane Vlade za zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka odgovarajućeg obrazovnog profila u Upravi za agrarna plaćanja i Ministarstvu poljoprivrede/Sektoru za ruralni razvoj, kako bi proces implementacije IPARD poziva, obrade pristiglih zahteva i isplate sredstava tekao nesmetanim tokom za akreditovane mere, kao i one koje će tek biti akreditovane.

Ukazujemo na neophodnost akreditacije preostale četiri mere obuhvaćene IPARD programom 2014-2020. za Srbiju u najkraćem mogućem periodu i time stvaranje preduslova za korišćenje planiranih sredstava. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u saradnji sa svim drugim relevantnim akterima, treba da ubrza proces akreditacije navedenih mera, uporedo sa stvaranjem preduslova od strane Uprave za agrarna plaćanja za brzu realizaciju mera po njihovoj akreditaciji.

Preporučuje se pravovremena priprema detaljne analize potreba i mogućnosti za uključivanje preostalih mogućih IPARD mera u okviru narednog programskog ciklusa.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

12. Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

Građanima Srbije će, kada budemo deo EU, biti garantovani visoki standardi bezbednosti hrane kao i svim ostalim evropskim potrošačima. Da bismo imali te garancije naši objekti za proizvodnju i preradu mesa, uzgoj životinja na farmama, dobrobit životinja i upotreba pesticida i pre pristupanja treba da budu isti kao u EU.

Srbija će, kao i ostale članice, u oblasti veterinarstva strogo brinuti o zdravlju, dobrobiti, identifikaciji i registraciji životinja, maksimalno kontrolisati ostatke veterinarskih lekova, ozbiljno voditi računa o nekomercijalnom kretanju kućnih ljubimaca, o stavljanju na tržište hrane, hrane za životinje i sporednih proizvoda životinjskog porekla. U EU ćemo poštovati pravila i u fitosanitarnoj oblasti, koristićemo najkvalitetnija semena, proverena i kontrolisana sredstva za zaštitu bilja.  Posebna pažnja biće posvećena štetnim i genetički modifikovanim organizmima.

Srbija ima obavezu da prihvati i u potpunosti primeni propise EU iz ove oblasti u trenutku pristupanja.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Vladi Republike Srbije i Narodnoj skupštini Republike Srbije

Neophodno je ubrzati usklađivanje nacionalnih propisa sa pravnim tekovinama EU i obezbediti njihovu punu implementaciju. Po posebnom prioritetu, radi sprečavanja pojave i širenja infektivnih bolesti životinja, pre svega afričke kuge svinja, neophodno je da Republika Srbija ukladi propise sa Uredbom (EU) 2016/429 (EU Animal Health Law) i propiše držaocima životinja odgovornost za zdravlje životinja i primenu biosigurnosnih mera na gazdinstvima. Neophodno je usklađivanje propisa Republike Srbije sa Uredbom (EU) 2017/625 o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primena propisa o hrani i hrani za životinje, zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja.

Preporučujemo administrativno (brojčano i stručno) jačanje Uprave za veterinu i Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i to kako organizacionih jedinica nadležnih za kreiranje veterinarske i fitosanitarne politike, tako i nadležnih inspekcijskih službi, jer njihov trenutni kapacitet može garantovati samo minimum procesa rada

Ponavljamo da je neophodno pokretanje sveobuhvatnog nacionalnog dijaloga i informisanja javnosti o GMO, utemeljenog na naučno i stručno potkrepljenim činjenicama, a u cilju izrade Nacrta i kasnijeg usvajanja izmena zakona o GMO koji već duži niz godina (od 2009. godine) onemogućava ulazak Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju, a koji pored toga nije kompatibilan ni sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke

Preporučujemo administrativno (brojčano i stručno) jačanje Uprave za veterinu i Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i to kako organizacionih jedinica nadležnih za kreiranje veterinarske i fitosanitarne politike, tako i nadležnih inspekcijskih službi, jer njihov trenutni kapacitet može garantovati samo minimum procesa rada.

Ponavljamo da je neophodno pokretanje sveobuhvatnog nacionalnog dijaloga i informisanja javnosti o GMO, utemeljenog na naučno i stručno potkrepljenim činjenicama, a u cilju izrade Nacrta i kasnijeg usvajanja izmena zakona o GMO koji već duži niz godina (od 2009. godine) onemogućava ulazak Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju, a koji pored toga nije kompatibilan ni sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti.

Nastaviti sa daljim kadrovsko-tehničkim osposobljavanjem Nacionalne referentne laboratorije kako bi mogla da obavlja poslove nezavisne kontrole, saglasno visokim standardima kontrole kvaliteta u sektoru prehrambene industrije, uključujući i proizvodnju i preradu mleka.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke

Apelujemo na potrebu prepoznavanja značaja organizovanja javne rasprave prilikom donošenja zakonskih akata obuhvaćenih poglavljima 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) i 13 (Ribarstvo).

Preporučujemo administrativno (brojčano i stručno) jačanje Uprave za veterinu i Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i to kako organizacionih jedinica nadležnih za kreiranje veterinarske i fitosanitarne politike, tako i nadležnih inspekcijskih službi, jer njihov trenutni kapacitet može garantovati samo minimum procesa rada.

Ponavljamo da je neophodno pokretanje sveobuhvatnog nacionalnog dijaloga i informisanja javnosti o GMO, utemeljenog na naučno i stručno potkrepljenim činjenicama, a u cilju izrade Nacrta i kasnijeg usvajanja izmena zakona o GMO koji već duži niz godina (od 2009. godine) onemogućava ulazak Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju, a koji pored toga nije kompatibilan ni sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

13. Ribarstvo

Kada uđemo u EU bićemo deo politike koja ima cilj da na evropskom nivou dugoročno osigura održivo korišćenje živih bogatstava mora i drugih vodenih resursa.

Zajednička ribarska politika EU vraća riblje resurse na održivi nivo i obezbeđuje građanima stabilan izvor zdrave i bezbedne hrane na duži vremenski period. Ona nastoji da donese novi prosperitet sektoru ribarstva, prekine zavisnost od subvencija i stvori nove mogućnosti za radna mesta i rast u priobalnim područjima.

Svi koji se bave ribarstvom u Srbiji imaće priliku da plasiraju prozvode na tržište EU uz očuvanje nacionalnih vodenih resursa. Tržište EU sve više traži  zdrave proizvode.

Osnovu Zajedničke ribarske politike EU čini ekonomski opravdano, društveno prihvatljivo i ekološki održivo iskorišćavanje živih vodenih organizama, uključivanje ribarska udruženja i usklađenost s drugim politikama EU.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Vladi Republike Srbije i Narodnoj skupštini Republike Srbije:

Obezbediti dalje administrativno jačanje Sektora za poljoprivrednu politiku i Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstva zaštite životne sredine, kako bi se odgovorilo na potrebe adekvatnog sistemskog uređenja sektora ribarstva.

Obezbediti javne konsultacije sa zainteresovanim stranama u sektoru ribarstva i zaštite životne sredine u cilju donošenja adekvatnog strateškog i zakonskog okvira u sektoru ribarstva

Obezbediti, od strane nadležnih organa, sistematsko prikupljanje podataka potrebnih za kreiranje mera politike namanjenih podršci razvoju sektora ribarstva

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke:

Obezbediti dalje administrativno jačanje Sektora za poljoprivrednu politiku/nadležne organizacione jedinice unutar, kao i Uprave za veterinu, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstva životne sredine, kako bi se odgovorilo na potrebe adekvatnog sistemskog uređenja sektora ribarstva.

Obezbediti jave konsultacije sa zainteresovanim stranama u sektoru ribarstva i zaštite životne sredine u cilju donošenja adekvatnog strateškog i zakonskog okvira u sektoru, a koji je u nadležnosti nacionalnih vlasti.

Obezbediti, od strane nadležnih organa, sistematsko prikupljanje podataka potrebnih za kreiranje mera politike namanjenih podršci razvoju sektora ribarstva.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke:

Preporučuje se dalje administrativno jačanje Sektora za poljoprivrednu politiku/nadležne organizacione jedinice unutar kao i Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstva životne sredine, kako bi se odgovorilo na potrebe adekvatnog sistemskog uređenja sektora ribarstva.

Obezbediti javne konsultacije sa zainteresovanim stranama u sektoru ribarstva i zaštite životne sredine u cilju donošenja adekvatnog strateškog i zakonskog okvira u sektoru, a koji je u nadležnosti nacionalnih vlasti.

Ulaganje napora u sistematsko prikupljanje podataka od strane nadležnih organa potrebnih za kreiranje mera politike namanjenih podršci razvoju sektora ribarstva.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

Članovi

EVROPSKI POKRET U SRBIJI I MREŽA ZA RURALNI RAZVOJ

Evropski pokret u Srbiji (EPuS) osnovan je 1992. godine kao nevladino, nepartijsko i neprofitno, samostalno i dobrovoljno udruženje građana Srbije. EPuS je nezavisna ustanova demokratskog javnog mnjenja koja okuplja građane i građanke koji se zalažu za demokratsku, modernu i evropsku Srbiju i otvoreno i inkluzivno društvo integrisano u evropske tokove.

Od 1993. godine, Evropski pokret u Srbiji je punopravni član Međunarodnog evropskog pokreta koji se ubraja u međunarodne nevladine organizacije sa dugom tradicijom i značajnim idejnim uticajem na političke činioce u evropskim državama. EPuS ima 650 individualnih i 12 kolektivnih članova, i osnivač je i član Mreže Evropskog pokreta u Srbiji koja okuplja 15 organizacija.

Mreža za ruralni razvoj Srbije (MRRS) je osnovana 2010. godine kao krovna asocijacija udruženja aktivnih u ruralnom razvoju Srbije. Od 2011. godine MRRS je punopravni član evropske ruralne mreže PREPARE, a od 2013. godine je osnivač i član Balkanske mreže za ruralni razvoj i na taj način učestvuje u procesima planiranja EU politika, razmeni ideja i znanja sa mrežama iz regiona i EU. Mreža za ruralni razvoj Srbije trenutno ima 16 članica sa čitave teritorije Srbije.

Misija Mreže: Mreža ima svrhu da obezbedi podršku akterima u ruralnom razvoju, kroz identifikaciju, iniciranje, umrežavanje i promociju učesnika, potencijala i prednosti, koji doprinose jačanju regionalnog razvoja i unapređuju kvalitet života u ruralnim zajednicama.

Vrednosti mreže: Mreža će svoj rad bazirati na principima dobrovoljnosti, demokratičnosti, otvorenosti, jednakih mogućnosti, rodne ravnopravnosti, transparentnosti, implementaciji najboljih praksi i poštovanju svih lokalnih specifičnosti koje su zastupljene u ruralnim zajednicama Srbije.

KOORDINATOR RADNE GRUPE

Dejan Krnjaić je doktor veterinarskih nauka koji je od 1990. godine zaposlen na Fakultetu veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu. Pored angažovanja na fakultetu, bio je direktor Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva Republike Srbije u periodu od 2004-2007. godine, direktor Akreditacionog tela Srbije 2007-2012. godine i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 2012-2013. godine. Profesor Krnjaić je od 2007. godine UN FAO ekspert za stočarstvo, zdravlјe životinja i bezbednost hrane, a od 2010. godine angažovan je u većem broju projekata finansiranih od strane EU. Od 2018. godine aktivno učestvuje u radu Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji i to u radnoj grupi za poglavlja 11,12 i 13 (Poljoprivreda i ruralni razvoj, Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika i Ribarstvo). Od novembra 2021. godine kao predstavnik Evropskog pokreta u Srbiji (EpuS) imenovan je za koordinatora prethodno navedena tri pregovaračkih poglavlja u okviru Klastera 5 u pregovorima s Evropskom unijom (Resursi, poljoprivreda i kohezija).

Dragan Roganović je diplomirani mašinski inženjer. Od 1999. godine aktivno počinje da radi u civilnom sektoru  na poslovima koji su vezani za poljoprivredu i ruralni razvoj. Od 2001. godine je član udruženja Asocijacija za razvoj Ibarske doline „IDA“ u okviru kojeg obavlja stručne poslove vezane za pripremu i implementaciju projekata iz oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja, lokalnog ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine. Pored aktivnog delovanja u okviru udruženja IDA, bio je angažovan kao konsultant na EU projektu „Podrška ruralnom razvoju i sistemu plaćanja u Srbiji“,   kao i na izradi niza strateških dokumenta (Program razvoja opštine Požega, Program razvoja opštine Užice, Regionalne strategije ruralnog razvoja Zlatiborskog okruga, Strategija lokalnog ekonomskog razvoja opština Zvečan i Leposavić…) i predavač na obukama iz oblasti ruralnog razvoja, strateškog planiranja i upravljanja projektnim ciklusom. Kao stručno lice bio je angažovan u implementaciji obuka i projekata u zemljama u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Italiji. Aprila 2013. godine je izabran za predsednika UO Mreže za ruralni razvoj Srbije, a iste godine postaje i član UO Balkanske mreže za ruralni razvoj. Govori engleski jezik.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

Aleksandra Brzaković – AgroVet Management Project

Bojan Kovač – LAG „Srce Bačke“

Božo Joković – Udruženje voćara Eko voće Arilje

Branislav Gulan – bez afilijacije

Dejan Krnjajić – Fakultet veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu

Dragan Nedeljković – Asocijacija poljoprivrednika Srbije

Dragan Popović – Zdrava regija

Dražen Deranja – Europski klaster Alpe Adria Pannonia Novi Sad

Esad Hodžić – Regionalni centar za razvoj poljoprivrede i sela, Sjenica

Hadži Zoran Jovanović – Inovativni klaster ”Panonska pčela”

Ivana Antonijević – Regionalna razvojna agencija “Braničevo – Podunavlje” d.o.o.

Jagoda Kočić – LAG „Panonski fijaker“

Jan Boćanski – Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu

Jasna Bajšanski – Znanje je moć

Jasna Čordaš – NVO Bio Alpe Adria Pannonia

Jelena Ilić – Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama – ORCA

Marko Cvijanović – Ruralni centar “Sova”

Marko Stojanović – Zapadnobalkanski institute

Milan Simić – Lokalna Kuća Razvoja Brus

Milica Zarić Jovanović – bez afilijacije

Milka Nedeljković – Turizam u selima

Miloš Čolić – LAG Jastrebčanka

Miloš Stojanović – Nacionalna asocijacija prerađivača mleka SEDA

Mira Milinković – Mreža za ruralni razvoj Srbije

Mirjana Prodanović – Evropski pokret u Srbiji, Lokalno veće – Kraljevo

Miroslav Urošević – Veterinarska komora Srbije

Nenad Nikolić – Udruženje Pokret Zdravo

Nikola Mihailović – Zadružni savez Srbije

Predrag Petrović – Lokalna Kuća Razvoja Brus

Ratomirka Jovanović  bez afilijacije

Slavka Jovanović – SN Agrar

Smail Ejupović – Udruženje poljoprivrednih proizvođača “Kominje”

Srđan Jovanović – Santo d.o.o.

Stela Strsoglavec – Centar za obrazovanje odraslih ”Educa Humana”

Stevica Marković – Udruženje ”Leskovački ajvar”

Sunčica Savović – Udruženje za unapređenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica,

Tisa Čaušević – bez afilijacije

Uroš Delić – Fondacija Ana i Vlade Divac

Veselina Pelagić – Fondacija za razvoj domaćinstva

Vladan Jeremić – RARIS

Vladan Pešić – COST Projekat za agroturizam za Srbiju

Vladimir Janković – UNEKOOP

Vladica Pavlović – Lokalna kuća razvoja Brusa

Vladimir Bojović – LAG Zlatar