Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga

Radna grupa

3. Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga

Kada Srbija postane članica EU naši privrednici će moći da obavljaju delatnost u bilo kojoj državi članici EU. To garantuje pravo poslovnog nastanjivanja. Pristupanjem države EU, u oblasti prekograničnog pružanja usluga, privrednim subjektima Srbije, fizičkim i pravnim licima, biće omogućeno slobodno pružanje usluga u svakoj državi članici EU, a da se u njima poslovno ne nastanjuju. Unutar ovog Poglavlja postoje izuzeci: ne raspravlja se o uslugama u području finansija, poljoprivrede i prometa.

Kada Srbija završi pregovore u ovoj oblasti i pristupi EU naši građani će sa svojim diplomama imati slobodan pristup tržištu rada EU. To će im omogućiti da se bave profesijama čije su kvalifikacije uzajamno priznate bez obzira na to u kojoj su zemlji članici kvalifikacije stečene.

Kada Srbija bude članica EU poštanske usluge će biti kvalitetnije, a jeftinije. Bićemo deo zajedničkog tržišta za poštanske usluge jer cilj EU je da osigura kvalitet usluga i postepeno otvori taj sektor za tržišnu konkurenciju. Namera je da se postigne potpuna liberalizacija poštanskih usluga kako bi se snizili troškovi usluga potrošačima i kompanijama.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Preporuke koje radna grupa upućuje

Vladi Republike Srbije:

Neophodno u najkraćem roku usvojiti predlog Zakona o uslugama koji je usklađen sa pravnom regulativom EU po pitanju prava poslovnog nastanjivanja i slobode pružanja; (ponovoljena preporuka)

Neophodno je urediti pitanje advokatskih usluga u novom Zakonu o uslugama kako bi se trenutna praksa u ovoj oblasti uskladila sa onom važećom u EU; (ponovljena)

Potrebno je intenzivirati rad na kompletiranju i donošenju Popisa regulisanih profesija, u skladu sa zahtevima Zakona o regulisanim profesijama i priznavanju profesionalnih kvalifikacija.

Narodnoj skupšini Republike Srbije:

Ubrzati proces donošenja Zakona o uslugama u trenutku kada bude upućen u parlamentarnu proceduru, jer on predstavlja krovni zakon u ovoj oblasti. (ponovljena)

Evropskoj uniji:

Potrebno je ubrzati proceduru razmatranja pregovaračke pozicije Srbije i obezbediti uslove za otvaranje pregovora u Poglavlju 3. (nova preporuka)

Organzacijama civilnog društva:

Potrebno je unaprediti širi društveni dijalog u vezi s usklađivanjem domaćeg pravnog poretka sa pravilima o slobodnom kretanju usluga i profesionalnim kvalifikacijama, radi unapređenja nivoa znanja i otklanjanja mogućih otpora i prepreka koje se javljaju u pojedinim profesionalnim oblastima. (nova preporuka)

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Preporuke koje radna grupa upućuje:

Vladi Republike Srbije:

Neophodno u najkraćem roku usvojiti predlog Zakona o uslugama koji je usklađen sa pravnom regulativom EU po pitanju prava poslovnog nastanjivanja i slobode pružanja usluga. (ponovoljena preporuka)

Obaviti prethodne pripreme za izgradnju mehanizma Jedinstvene elektronske kontakt tačke (JEKT), u okviru resornog Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, kako bi se stvorili tehnički i organizacioni uslovi za njegovo funkcionisanje, kao i analizu mogućih problema i teškoća, u ranoj fazi izgradnje sistema. (ponovljena preporuka)

Neophodno je urediti pitanje advokatskih usluga u novom Zakonu o uslugama kako bi se trenutna praksa u ovoj oblasti uskladila sa onom važećom u EU.

Narodnoj skupštini Republike Srbije:

Ubrzati proces donošenja Zakona o uslugama u trenutku kada bude upućen u parlamentarnu proceduru, jer on predstavlja krovni zakon u ovoj oblasti. (ponovljena)

Evropskoj uniji:

Za uspešno uspostavljanje JEKT-a u Srbiji, bila bi značajna tehnička podrška eksperata iz zemalja koje već imaju osnovan i funkcionalan sistem jedinstvene tačke kontakta. Stoga bi podrška kroz treninge i prenos znanja i iskustva u ovoj oblasti od strane evropskih kolega bila od velikog značaja. (ponovljena preporuka)

Organizacijama civilnog društva:

Iako tema Jedinstvenog digitalnog tržišta nije direktno vezana samo za usluge, akteri koji su zainteresovani za napredak u Poglavlju 3 bi trebalo da prate i ocenjuju implementaciju Strategije razvoja mreža nove generacije do 2023. godine i uspostavljanje Jedinstvenog digitalnog tržišta Srbije. (ponovljena preporuka)

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Konvent od osnivanja svake godine objavljuje Knjigu preporuka u kojoj Vladi Srbije, Evropskoj uniji, ali i civilnom društvu predlaže  mere za poboljšanje i ubrazavanje procesa pristupanja EU. Konkretne mere koje predlažemo usmerene  su na unapređenje i poboljšanje svih oblasti života u našem društvu, a sve su obuhvaćene pregovorima o pristupanju Srbije EU.

Konvent će uporno, jer je to u interesu naših građana i privrede,  nastaviti da ponavlja preporuke ne obazirući se na to što Vlada i EU pa čak i nevladine organizacije neke od preporuka ne prihvataju ili odlažu primenu. Konvent će nastaviti da obaveštava javnost o svim preporukama, naročito da insistira na onima koje  nisu prihvaćene i podseća kakve to posledice proizvodi po razvoj našeg društva i proces pristupanja EU.

Za ovo poglavlje, sve osim jedne nove preporuke, radna grupa ponavlja i 2019. godine:

Vladi Republike Srbije

Neophodno u najkraćem roku usvojiti predlog Zakona o uslugama koji je usklađen sa pravnom regulativom EU po pitanju prava poslovnog nastanjivanja i slobode pružanja usluga;

Obaviti prethodne pripreme za izgradnju mehanizma Jedinstvene elektronske kontakt tačke (JEKT), u okviru resornog Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, kako bi se stvorili tehnički i organizacioni uslovi za njegovo funkcionisanje, kao i analizu mogućih problema i teškoća, u ranoj fazi izgradnje sistema. (ponovljena preporuka)

Narodnoj skupštini Republike Srbije:

Ubrzati proces donošenja Zakona o uslugama u trenutku kada bude poslat u parlamentarnu proceduru, jer on predstavlja krovni zakon u ovoj oblasti. (ponovljena preporuka)

Evropskoj uniji:

Za uspešno uspostavljanje JEKT-a u Srbiji, bila bi značajna tehnička podrška eksperata iz zemalja koje već imaju osnovan i funkcionalan sistem jedinstvene tačke kontakta. Stoga, podrška kroz treninge i prenos znanja i iskustva u ovoj oblasti od strane evropskih kolega bi bili od velikog značaja. (ponovljena preporuka)

Organizacijama civilnog društva:

Iako tema Jedinstvenog digitalnog tržišta nije direktno vezana samo za usluge, akteri koji su zainteresovani za napredak u Poglavlju 3 bi trebalo da prate i ocenjuju implementaciju Strategije razvoja mreža nove generacije do 2023. godine i uspostavljanje Jedinstvenog digitalnog tržišta Srbije. (ponovljena preporuka)

Članovi

CENTAR ZA EVROPSKE POLITIKE (CEP)

CEP je nezavisna istraživačka organizacija (think tank) koja snažno utiče na kreiranje javnih politika u Srbiji. CEP pronalazi i predlaže pametne opcije za unapređenje javnih politika, koje su zasnovane na istraživanju i temeljnom poznavanju javne uprave. CEP usmerava kreiranje javnih politika ka dostizanju evropskih vrednosti i dugoročnih koristi od članstva u EU.

U 2020. godini, članovi rastućeg i visoko motivisanog tima CEP-a jesu široko priznati stručnjaci i istraživači, koji svoje znanje i iskustvo prenose zajednici i čiji glas snažno odjekuje u nacionalnim medijima.

Istraživanja i analize CEP-a su osnova za kreiranje javnih politika. CEP edukuje i zagovara kvalitetne opcije javnih politika orijentisane ka transformisanju Srbije u uspešnu buduću članicu EU.

CEP će u 2020-oj unaprediti kvalitet istraživačkih proizvoda i metodologije, poboljšaće upravljačku strukturu i povećati komunikacione i zagovaračke kapacitete i ostvariti širi doseg ključnih poruka.

KOORDINATOR RADNE GRUPE

Radnom grupom rukovodi Dušan Protić, diplomirani pravnik iz Beograda, rođen 1970. godine. Od 2001. godine obavljao dužnosti zamenika ministra pravde, direktora Pravosudnog centra i pomoćnika ministra za pravne i normativne poslove u više upravnih oblasti. Vodio je aktivnosti u vezi sa izradom zakona i drugih propisa iz delokruga organa, procesom pridruživanja Srbije EU i pravnom harmonizacijom, kao i vođenje dijaloga o javnoj politici sa relevatnim institucijama, poslovnom zajednicom, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama.

Od 2015. godine je samostalni konsultant i programski menadžer za unutrašnje tržište Centra za evropske politike (CEP), nezavisne, nevladine istraživačke  organizacije (think tank) u oblasti unapređenja okruženja za kreiranje javnih politika u Srbiji. Kao pravni ekspert, u tom periodu je učestvovao u projektima međunarodne pomoći USAID-a, EU-IPA programa, OECD/SIGMA i više bilateralnih programa, pored ostalog, u oblasti reforme javne uprave, pristupa pravdi, tržišne regulative, politike konkurencije i zaštite potrošača.

Zahvaljujući holističkom pristupu u normativnim, istraživačkim i razvojnim zadacima, pokazao je sposobnost analize, konceptualizacije i pružanja kreativnih regulatornih ili institucionalnih rešenja u složenom okruženju. Autor je više stručnih publikacija i studija. Koordinator je radnih grupa NKEU za pregovaračka poglavlja 1, 3 i 28.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

Andrijana Tomić – Udruženje za bezbednost i zdravlje na radu Srbije

Aleksa Radonjić – bez afilijacije

Ana Knežević Bojović – Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED

Dane Pribić – Europolis

Dušanka Samardžić – Privredna komora Srbije PKS

Ivana Đoković – Srpska asocijacija menadžera

Jelena Mićunović – Udruženje za zaštitu potrošača Vojvodine

Jovanka Knežević – Asocijacija potrošača Srbije

Milivoj Armus – Privredna komora Beograda

Mladen Alfirović – Nacionalna organizacija potrošača Srbije

Petar Bogosavljević – Pokret za zaštitu potrošača Srbije, Privredna Komora Novi Sad,

Radmila Milivojević – Evropski pokret u Srbiji

Ratko Filipović – Privredna komora Vojvodine

Ružica Stančić – Privredna Komora Kragujevac

Sanja Filipović – Ekonomski institut

Slobodan Krstović – Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED

Srđan Dimitrijević – Evropski pokret u Srbiji Leskovac

Vera Vida – Centar za zaštitu potrošača CEPS

Zoran Nikolić – Nacionalna organizacija potrošača Srbije