Slobodno kretanje kapitala

Radna grupa

4. Slobodno kretanje kapitala

Sloboda je ključna garancija savremenog društva. Sloboda se izražava slobodom govora, izbora, slobodom misli i kretanja. Sloboda kretanja kapitala, uz slobodu kretanja ljudi, usluga i roba je jedna od osnovnih sloboda na kojima se zasniva Evropska unija.

Ovo poglavlje se odnosi na usklađivanje propisa iz oblasti kretanja kapitala, tekućih plaćanja i na borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma. Države članice imaju obavezu da, uz određene izuzetke, uklone sva ograničenja kretanja kapitala unutar EU, ali i između država članica i ostalih država.

Kada Srbija završi pregovore u ovoj oblasti i pristupi EU prekogranična plaćanja biće laka, efikasna i sigurna kao i unutar država članica. Građane Srbije će prekogranično plaćanje u evrima koštati isto kao i plaćanje u evrima u našoj državi.

Kada Srbija postane članica EU sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma biće još efikasnije i pod strogim nadzorom nadležnih EU institucija. Biće identifikovani svi klijenti i prijavljene sve velike gotovinske transakcije i promet predmeta visoke vrednosti.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Preporuke Vladi Republike Srbije i Narodnoj banci Srbije:

Neophodno je razmotriti liberalizaciju Zakona o deviznom poslovanju u pogledu slobode domaćih pravnih lica da kupuju devize ili sklapaju terminske ugovore o kupovini deviza. Trenutno je kupovina moguća samo u organičenom broju slučajeva, na primer, ukoliko postoji pravni osnov kao što je plaćanje za uvezenu robu ili kredit iz inostranstva. Za posledicu, pravna lica nemaju mogućnost da kupuju instrumente zaštite od deviznog rizika (forward-i i swap-ovi), kako od banaka tako i od drugih pravnih lica, jer se budući tokovi deviza ne smatraju dovoljnim pravnim osnovom, pogotovo ako su u pitanju indeksirani krediti.

Takođe, potrebno je omogućiti platni promet u devizama u zemlji u svim slučajevima, što je u skladu sa dualnim deviznim sistemom i liberalizacijom kretanja kapitala. Ova mera bi, takođe, doprinela efikasnijoj kontroli pranja novca jer bi se i devizne transkacije, koje de facto postoje, preusmerile u okvire bankarskog sistema

Potrebno je unaprediti sistem izveštavanja o napretku u ispunjenju preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) na temu sprečavanja pranja novca. Trenutno nije isključeno da učesnici na tržištu koji posluju legalno i regularno trpe posledice i troškove neusklađenosti.

Postoje ograničenja za naplatu prilikom prodaje roba i usluga preko interneta. Ograničenja se manifestuju značajnim troškovima pristupa ovakvim sistemima naplate, kao i operativnim troškovima koje, u najvećoj meri, generišu nosioci platnog sistema. Dodatna ograničenja su vezana za fiksne troškove koje generišu pružaoci usluga transporta pošiljaka, naročito ukoliko su one male vrednosti, kao i fiksni troškovi izvoznog carinjenja.

Celokupan prilog radne grupe možete naći ovde.

Preporuke radne grupe za 2020.

Konvent od osnivanja svake godine objavljuje Knjigu preporuka u kojoj Vladi Srbije, Evropskoj uniji, ali i civilnom društvu predlaže mere za poboljšanje i ubrzavanje procesa pristupanja EU. Konkretne mere koje predlažemo usmerene su na unapređenje i poboljšanje svih oblasti života u našem društvu, a sve su obuhvaćene pregovorima o pristupanju Srbije EU.

Konvent će uporno, jer je to u interesu naših građana i privrede,  nastaviti da ponavlja preporuke ne obazirući se na to što Vlada i EU pa čak i nevladine organizacije neke od preporuka ne prihvataju ili odlažu primenu. Konvent će nastaviti da obaveštava javnost o svim preporukama, naročito da insistira na onima koje nisu prihvaćene i podseća kakve to posledice proizvodi po razvoj našeg društva i proces pristupanja EU.

Vladi Republike Srbije:

Neophodno je razmotriti liberalizaciju Zakona o deviznom poslovanju u pogledu slobode domaćih pravnih lica da kupuju devize ili sklapaju terminske ugovore o kupovini deviza.

Potrebno je omogućiti platni promet u devizama u zemlji u svim slučajevima, što je u skladu sa dualnim deviznim sistemom i liberalizacijom kretanja kapitala.

Potrebno je unaprediti sistem izveštavanja o napretku u ispunjenju preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) na temu sprečavanja pranja novca.

Ukloniti ograničenja za naplatu prilikom prodaje roba i usluga preko interneta. Ograničenja se manifestuju značajnim troškovima pristupa ovakvim sistemima naplate, kao i operativnim troškovima koje, u najvećoj meri, generišu nosioci platnog sistema.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Za ovo poglavlje, sve osim jedne nove preporuke, radna grupa ponavlja i 2019. godine:

Imajući u vidu da je Radna grupa Nacionalnog Konventa za EU za Poglavlje 4 osnovana krajem 2019. godine nisu postojale ranije preporuke, nije moguće izvršiti evaluaciju.

Vladi Republike Srbije i Narodnoj banci Srbije:

Neophodno je razmotriti liberalizaciju Zakona o deviznom poslovanju u pogledu slobode domaćih pravnih lica da kupuju devize ili sklapaju terminske ugovore o kupovini deviza. Trenutno je kupovina moguća samo u ograničenom broju slučajeva, na primer, ukoliko postoji pravni osnov kao sto je plaćanje za uvezenu robu ili kredit iz inostranstva.

Potrebno je omogućiti platni promet u devizama u zemlji u svim slučajevima, što je u skladu sa dualnim deviznim sistemom i liberalizacijom kretanja kapitala.

Potrebno je unaprediti sistem izveštavanja o napretku u ispunjenju preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) na temu sprečavanja pranja novca.

Postoje ograničenja za naplatu prilikom prodaje roba i usluga preko interneta. Ograničenja se manifestuju značajnim troškovima pristupa ovakvim sistemima naplate, kao i operativnim troškovima, koje u najvećoj meri generišu nosioci platnog sistema. Dodatna ograničenja su vezana za fiksne troškove koje generišu pružaoci usluga transporta pošiljaka, naročito ukoliko su one male vrednosti, kao i fiksni troškovi izvoznog carinjenja.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

9. Finansijske usluge

Temelj evropske integracije je dobro funkcionisanje unutrašnjeg tržišta EU, a dobrog funkcionisanja tržišta nema bez uređenih finansijskih usluga. Kada Srbija završi pregovore u ovoj oblasti i pristupi EU biće deo tržišta koje je finansijski stabilno, gde su zaštićeni potrošači, investitori i osiguranici.

Kada Srbija postane članica EU preduzetnici i građani će imati znatno bogatiju ponudu usluga banaka, osiguravajućih društava i dobrovoljnih penzijskih fondova. Naše finansijske institucije poštovaće pravila za dobijanje dozvole, rad i nadzor finansijskih institucija i regulisanih tržišta. Našim građanima pogodovaće i povećanje konkurencije u  ponudi banka i usluga nebankarskih finansijskih institucija. Kada Srbija bude deo EU biće osigurana zaštita korisnika bankarskih i drugih finansijskih usluga.

Građani će biti blagovremeno i detaljno informisani o uslugama koje pružaju finansijske institucije, o zaključivanju ugovora o kreditu, osiguranju ili ulaganjima na tržištima kapitala. Biće obezbeđena sigurnost svih ušteđevina i depozita bilo koje vrste.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Preporuke Vladi Republike Srbije, Narodnoj banci Srbije, Komisiji za hartije od vrednosti:

Neophodno je razmotriti dosadašnji regulatorni okvir koji se nije pokazao dovoljno stimulativnim za razvoj „nebankarskog“ dela tržišta finansijskih usluga. Naime, na osnovu inicijalnih nalaza Radne grupe može se zaključiti da je tržište osiguranja relativno slabije razvijeno, posmatrano u odnosu na druga, uporediva, nacionalna tržišta u regionu, posebno u segmentu životnih i štednih osiguranja. Nedovoljna razvijenost tržišta kapitala još je značajnije identifikovana, a može se pretpostaviti da je ovo, u najvećoj meri, direktna posledica javnih politika koje su uticale na razvoj regulatornog okvira u ovom segmentu.

Potrebno je preduzeti mere kako bi se unapredio rad institucija tržišta kapitala. Naime, primetna je stagnacija i relativan pad kapaciteta, ali i raspoloživih finansijskih sredstava u svim institucijama koje se bave tržištem kapitala – Centralni registar hartija od vrednosti, Beogradska berza i Komisija za hartije od vrednosti.

Potrebno je preduzeti mere kojima će se ublažiti posledice slabosti tržišta kapitala, naročito za mikro i mala preduzeća koja zbog disfunkcionalnosti tržišta kapitala imaju otežan pristup finansiranju. Rast i razvoj malih učesnika na tržištu, u srednjem i dužem roku pogoduje i bankarskom sektoru jer stvara buduće klijente

Celokupan prilog radne grupe možete naći ovde.

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Radna grupa upućuje preporuke:

Vladi republike Srbije, Narodnoj banci Srbije, Komisiji za hartije od vrednosti:

Neophodno je razmotriti dosadašnji regulatorni okvir koji se nije pokazao dovoljno stimulativnim za razvoj „nebankarskog“ dela tržišta finansijskih usluga. Naime, na osnovu inicijalnih nalaza Radne grupe može se zaključiti da je tržište osiguranja relativno slabije razvijeno, posmatrano u odnosu na druga, uporediva, nacionalna tržišta u regionu, posebno u segmentu životnih i štednih osiguranja. Nedovoljna razvijenost tržišta kapitala još je značajnija, a može se pretpostaviti da je ovo, u najvećoj meri, direktna posledica javnih politika koje su uticale na razvoj regulatornog okvira u ovom segmentu.

Potrebno je preduzeti mere kako bi se unapredio rad institucija tržišta kapitala. Naime, primetna je stagnacija i relativan pad kapaciteta, ali i raspoloživih finansijskih sredstava u svim institucijama koje se bave tržištem kapitala – Centralni registar hartija od vrednosti, Beogradska berza i Komisija za hartije od vrednosti.

Potrebno je preduzeti mere kojima će se ublažiti posledice slabosti tržišta kapitala, naročito za mikro i mala preduzeća koja zbog disfunkcionalnosti tržišta kapitala imaju otežan pristup finansiranju. Rast i razvoj malih učesnika na tržištu, u srednjem i dužem roku pogoduje i bankarskom sektoru jer stvara buduće klijente

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Neophodno je razmotriti dosadašnji regulatorni okvir koji se nije pokazao dovoljno stimulativnim za razvoj „nebankarskog“ dela tržišta finansijskih usluga. Na osnovu inicijalnih nalaza Radne grupe može se zaključiti da je tržište osiguranja relativno slabije razvijeno u odnosu na druga, uporediva, nacionalna tržišta u regionu, posebno u segmentu životnih i štednih osiguranja. Nedovoljna razvijenost tržišta kapitala je još značajnije, a može se pretpostaviti da je ovo, u najvećoj meri, direktna posledica javnih politika koje su uticale na razvoj regulatornog okvira u ovom segmentu.

Potrebno je preduzeti mere kako bi se unapredio rad institucija tržišta kapitala. Naime, primetna je stagnacija i relativan pad kapaciteta, ali i raspoloživih finansijskih sredstava u svim institucijama koje se bave tržištem kapitala – Centralni registar hartija od vrednosti, Beogradska berza i Komisija za hartije od vrednosti.

Potrebno je preduzeti mere kojima će se ublažiti posledice slabosti tržišta kapitala, naročito za mikro i mala preduzeća koja zbog disfunkcionalnosti tržišta kapitala imaju otežan pristup finansiranju. Rast i razvoj malih učesnika na tržištu, u srednjem i dužem roku pogoduje i bankarskom sektoru jer stvara buduće klijente.

Članovi

CENTAR ZA EVROPSKE POLITIKE (CEP)

CEP je nezavisna istraživačka organizacija (think tank) koja snažno utiče na kreiranje javnih politika u Srbiji. CEP pronalazi i predlaže pametne opcije za unapređenje javnih politika, koje su zasnovane na istraživanju i temeljnom poznavanju javne uprave. CEP usmerava kreiranje javnih politika ka dostizanju evropskih vrednosti i dugoročnih koristi od članstva u EU.

U 2020. godini, članovi rastućeg i visoko motivisanog tima CEP-a jesu široko priznati stručnjaci i istraživači, koji svoje znanje i iskustvo prenose zajednici i čiji glas snažno odjekuje u nacionalnim medijima.

Istraživanja i analize CEP-a su osnova za kreiranje javnih politika. CEP edukuje i zagovara kvalitetne opcije javnih politika orijentisane ka transformisanju Srbije u uspešnu buduću članicu EU.

CEP će u 2020-oj unaprediti kvalitet istraživačkih proizvoda i metodologije, poboljšaće upravljačku strukturu i povećati komunikacione i zagovaračke kapacitete i ostvariti širi doseg ključnih poruka.

KOORDINATORKA RADNE GRUPE

Radnu grupu vodi Vida Uzelac. Vida Uzelac je članica Predsednistva Saveza ekonomista Srbije i članica Udruženja korporativnih direktora Srbije. Rodjena je u Beogradu gde je i diplomirala na Ekonomskom fakultetu. Tečno govori engleski jezik. Svoje bogato radno iskustvo je započela radom u Službi društvenog knjigovodstva Jugoslavije, a zatim nastavlja rad u Zavodu za obračun i plaćanja Jugoslavije. 2000. godine nastavlja rad u Narodnoj banci Jugoslavije (kasnije Narodna banka Srbije) gde organizuje i uspostavlja instituciju Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti. Od 2003. do 2013. godine bila je na čelu Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti (CRHOV) koji od 2003. postaje postaje samostalna institucija.  G-đa Uzelac je takođe obavljala i funkciju predsednika / člana Upravnog odbora CRHOV.

G-đa Uzelac je uspostavila sistem registracije hartija od vrednosti kao i sistem kliringa i saldiranja hartija od vrednosti u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima. Omogućila je učlanjenje CRHoV u međunarodne institucije i bila dugogodišnja članica Odbora direktora evropskih Centralnih registara hartija od vrednosti (ECSDA).

Novembra 2013. godine je imenovana za vršioca dužnosti direktora Agencije za privatizaciju Srbije i tu dužnost je obavljala do jula 2014. godine. Bila je i članica Upravnog odbora Javnog Preduzeća Skijališta Srbije.

Radila je kao predavač na kursevima za brokere u organizaciji Komisije za hartije od vrednosti, kao konsultant OEBS na projektu Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i kao konsultant Saveta Evrope. Objavila je stručne tekstove iz oblasti hartija od vrednosti, menadžmenta i ekonomije i učestvovala na međunarodnim i domaćim konferencijama. Članica je Ženske vlade Srbije, neprofitne organizacije za promovisanje žena na visokim profesionalnim pozicijama u javnom sektoru. Obavlja konsultantske i savetodavne poslove.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

Andrijana Tomić -Udruženje za bezbednost i zdravlje na radu Srbije

Aleksa Radonjić – bez afilijacije

Ana Knežević Bojović – Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED

Dane Pribić – Europolis

Dušanka Samardžić – Privredna komora Srbije (PKS)

Ivana Đoković – Srpska asocijacija menadžera

Jelena Mićunović – Udruženje za zaštitu potrošača Vojvodine

Jovanka Knežević – Asocijacija potrošača Srbije

Milivoj Armus – Privredna komora Beograda

Mladen Alfirović – Nacionalna organizacija potrošača Srbije

Petar Bogosavljević – Pokret za zaštitu potrošača Srbije, Privredna Komora Novi Sad

Radmila Milivojević – Evropski pokret u Srbiji EPuS

Ratko Filipović – Privredna komora Vojvodine

Ružica Stančić – Privredna Komora Kragujevac

Sanja Filipović – Ekonomski institut

Slobodan Krstović – Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED

Srđan Dimitrijević – Evropski pokret u Srbiji Leskovac

Vera Vida – Centar za zaštitu potrošača CEPS

Zoran Nikolić – Nacionalna organizacija potrošača Srbije