Energetika

Radna grupa

15. Energetika

Srbija će pristupanjem EU obezbediti sigurnost snabdevanja energijom, privući investicije u energetsku infrastrukturu, unaprediti zaštitu životne sredine i stvoriti jedinstven regulatorni prostor za trgovinu energentima.

Značaj oblasti energetike ogleda se u činjenici da je još 2006. stupio na snagu Ugovor o osnivanju energetske zajednice i da je Srbija od tada, na izvestan način, već deo energetskog tržišta EU: tela energetske zajednice konstantno prate i izveštavaju o stepenu usklađenosti propisa iz oblasti energetike sa pravnim tekovinama EU.

Oblasti rada Energetske zajednice su: električna energija, gas, investicije, sigurnost snabdevanja, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, zaštita životne sredine, konkurencija, socijalna pitanja, nafta, kao i rešavanje sporova nastalih u vezi sa Ugovorom. Kroz rad tela EnZ Srbija utiče na energetsku politiku regiona. Članstvom u Energetskoj zajednici su uspostavljena tri nivoa obaveza.

      • primena pravnih tekovina EU u energetici, zaštita životne sredine, korišćenje obnovljivih izvora energije i zaštita konkurencije,
      • uspostavljanje posebnog regulatornog okvira koji će omogućiti efikasno funkcionisanje tržišta unutar Energetske zajednice i povezivanje sa tržištem Evropske unije i
      • stvaranje tržišta energije koja se prenosi mrežama bez unutrašnjih granica, unutar koga će biti razvijena koordinacija uzajamne pomoći u slučaju poremećaja u energetskim mrežama ili spoljnih poremećaja i mogućnost stvaranja zajedničke politike trgovine energijom sa učesnicima na tržištima van EU i Energetske zajednice.
Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Radna grupa je više puta ukazivala na problem energetskog siromaštva, kao i na značajne ekonomske koristi za društvo u celini ako se odlučno pristupi smanjenju energetskog siromaštva povećanjem energetske efkasnosti u najsiromašnijim domaćinstvima. Takođe, ukazivala je i na potrebu razmatranja izrade nacionalne strategije za smanjenje energetskog siromaštva, međutim taj proces još uvek nije započet, a pored toga ni u ERP nije uključeno energetsko siromaštvo. Deo ove preporuke je uzet u obzir kroz uvođenje pojma energetskog siromaštva u tekst predloga Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.

Potrebno je unaprediti kapacitete narodnih poslanika na temu Pogljavlja 15 i Ugovora o energetskoj zajednici, čime bi se pojačala nadzorna uloga Narodne skupštine

Potrebno je posvetiti pažnju primeni Akcionog plana za formiranje rezervi nafte i naftnih derivata, što je jedan od preduslova za otvaranje Poglavlja 15.

Potrebno je uključiti javnost u izradu Nacionalnog integrisanog plana za energiju i klimu, kao i isti usvojiti do kraja 2021. godine

Potrebni su strateški predvidljivi programi energetske politike, kao i novi investicioni ciklusi u energetici, a koji bi bili u skladu sa novim zahtevim i izazovima u ovoj oblasti. Neophodno je pristupiti inovativnim načinima finansiranja – osnivanju Fonda za energetsku efikasnost kao nezavisne finansijske institucije.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Radna grupa ukazuje na porast neizvesnosti na energetskom tržištu. To uključuje rizike koji proizilaze iz: spremnosti međunarodnih ustanova i nacionalnih državnih uprava u regionu da obaveze (naročito materijalne) ostvare u predviđenim rokovima, prilika da se koristi postojeća infrastruktura, mogućnosti izgradnje nove svrsishodne infrastrukture, fnansijskih i političkih rizika.

Potrebno je da se proces pridruživanja u oblasti energetike sagledava shodno karakteru i vrsti obaveza koje proističu iz različitih relevantinh ugovora.

Razmotriti donošenje Nacionalnog programa za smanjenje energetskog siromaštva

Potrebno je posvetiti pažnju primeni Akcionog plana za formiranje rezervi nafe i nafnih derivata, što je jedan od preduslova za otvaranje Poglavlja 15, i svrsishodnoj upotrebi raspoloživih sredstva koja se prikupljaju posebnim fskalnim mehanizmom

Potrebno je angažovati i uključiti kapacitete širokog kruga profesionalnih udruženja, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, kako bi se izvršavanju obaveza Republike Srbije u oblasti energetske politike pristupilo na inovativan i ambiciozan način, ali i kako bi se na isti takav način prikupila i sredstva za primenu ovih inovativnih metoda

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

Članovi

BEOGRADSKI FOND ZA POLITIČKU IZUZETNOST (BFPE)

BFPE od svog osnivanja 2003. godine doprinosi demokratskoj transformaciji i evropskoj integraciji regiona Jugoistočne Evrope:

      • Sadržinski koncipirajući i organizujući političko obrazovanje zainteresovanih i angažovanih građana i donosioca odluka na različitim nivoima,
      • Promovišući i povezujući istaknute pojedince i angažovane grupe građana koji se zalažu za modernizaciju, demokratizaciju i evropske integracije Srbije,
      • Zalažući se za pravnu državu, ljudska i manjinska prava,
      • Tragajući za rešenjima postojećih i budućih izazova održivog razvoja,
      • Inicirajući dijalog među relevantnim akterima,
      • Zalažući se za unapređenje znanja i profesionalnih kapaciteta relevantnih aktera za njihovo odgovorno učešće u političkom i društvenom životu

Rezultati koje je BFPE zajedno sa partnerima u proteklih 15 godina postigao:

      • sa još četiri organizacije, učešće u izradi prve nacionalne strategije za mlade, usvojene 2008. godine;
      • priprema izrade i proces konsultacija koji su prethodili usvajanju Nacionalnog akcionog plana (NAP) za primenu Rezolucije 1325 («Žene, mir, bezbednost») Saveta bezbednosti Ujedinjenih Nacija u Srbiji;
      • od 2009. godine (zajedno sa Centrom modernih veština i Mladim istraživačima Srbije) uloga sekretarijata neformalne Zelene poslaničke grupe, razrada mehanizma Zelene stolice u Narodnoj skupštini Republike Srbije;
      • od 2011. godine, priprema i koordinacija regionalnog javnog dijaloga o održivom korišćenju energije u Jugoistočnoj Evropi;
      • jačanje i podrška žena aktivnim na svim nivoima političkog života u Srbiji i regionu; direktan uticaj na usvajanje kvota i osnaživanje ženskih parlamentarnih/odborničkih mreža, sve do osnivanja Ženske parlamentarne mreže 2013. godine;
      • Akademija ženskog liderstva od inicijative i projekta do saveza udruženja tri organizacije civilnog društva (BFPE, Centar modernih veština i Centar za podršku ženama iz Kikinde)
      • Regionalna inicijativa u 9 zemalja Jugoistočne Evrope «Žene Balkana za novu politiku»;
      • Beogradski bezbednosni forum (u organizaciji sa Evropskim pokretom u Srbiji i Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku), kao najznačajnija konferencija posvećena međunarodnoj bezbednosti «od Beča do Istanbula», koja široj javnosti pruža prostor za debate i bolje razumevanje bilateralnih i multilateralnih odnosa u regionu, Evropi i svetu;
      • Beogradski dijalozi, kao novi format koji je omogućio učešće donosilaca odluka iz Srbije u razmatranju budućnosti Evrope i Evropske unije;
      • memorandumi o saradnji opština raškog, pčinjskog, južno-banatskog, sremskog i užičkog okruga na izradi perspektive njihovog razvoja u kontekstu evropskih integracija Srbije;
      • povezivanje profesionalaca sa prostora Srbije i Kosova u kontekstu normalizacije odnosa Beograda i Prištine.

KOORDINATORKA RADNE GRUPE

Lidija Radulović je programska koordinatorka u Beogradskom fondu za političku izuzetnost, čijem timu se priključila u januaru 2017. godine. Zadužena je za razvoj i implementaciju različitih programa sa posebnim fokusom na oblasti klime, energetskih politika i životne sredine. Projektno iskustvo je stekla kroz višegodišnji rad u civilnom sektoru. Posebno je zainteresovana za proces energetske tranzicije u regionu. Usavršavala se na različitim programima u oblasti zelenih politika i održivog razvoja od kojih bi izdvojila učešće na međunarodnom programu “Klimatske politike 2050” u Nemačkoj, u organizaciji Ministarstva spoljnih poslova Savezne Republike Nemačke, kao i kurs na temu zelenih poslova u sektoru otpada u trening centru Međunarodne organizacije rada u Torinu u toku 2018. godine. Deo je koordinacionog tima Sekretarijata neformalne Zelene poslaničke grupe i mehanizma Zelena stolica u okviru saradnje sa Narodnom skupstinom Republike Srbije. Pored engleskog, raspolaže i osnovnim znanjem nemačkog jezika.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

Aleksandar Jovović – Mašinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Aleksandar Vukalović – E-sigurnost
Ana Ranković – NGO Fraktal
Borivoje Matić – Asocijacija za održivi razvoj
Branislava Jovičić – Centar za promociju održivog razvoja
Damjan Rehm Bogunović – Fondacija Hajnrih Bel
Danica Dabić – EKODEV
Dragana Petrović – Victoria consulting d.o.o.
Dragoslava Stojiljković – Mašinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Dražen Deranja – Bio Adria Alpe Pannonia
Duška Dimović – WWF Srbija
Duško Medić – Centar za održive zajednice
Goran Vasić – Garancijski fond AP Vojvodine
Ilija Batas Bjelić – Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Beogradu
Ilija Đorđević – Privredna komora Zelene Srbije
Izet Bojičić – Edukativni centar tim Knjaževac
Jasmina Elesković – Udruženje pravnika “IUSTITIA” Tutin
Jelena Gajić – Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika Srbije
Jovan Stojanović – Zesium
Jovan Vujičić – Privredna komora Vojvodine, Klub studenata fakulteta bezbednosti
Jovana Arsić Karišić – BET Build Energy Team
Lidija Kesar – NGO Fraktal
Maja Dragutinović – Privredna komora Beograda
Miljan Radunović – Energetski Sistem Integrator d.o.o. – ESI
Miloš Erić – Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju FEFA
Miodrag Gluščević – Stalna konferencija gradova i opština
Mirjana Bjelica – NIS a.d.
Mirjana Kranjac – Pokrajinski sekretarijat za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova
Nataša Đereg – CEKOR
Nikola Jokanović – Samostalni član bez afilijacije
Nikola Radovanović – NIS a.d.
Nikola Vujović – Mreža dobre energije
Ognjan Pantić – BOŠ
Rajko Terzić – Gradski zavod za javno zdravlje, Razvojni centar
Sanja Filipović – Ekonomski institut
Slavica Petrović – Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Slobodan Jerotić – Samostalni član bez afilijacije
Snežana Milošević – Ekološko društvo “Bujanovac”
Sophie Kekić – Centar za istraživačke i razvojne projekte “EcoDev”
Vanja Savić – Samostalna članica bez afilijacije
Vuk Stanković – Udruženje za prava energetike
Žaklina Živković – Grupa za analizu i kreiranje javnih politika

Zrinka Badnjević – JP Elektroprivreda Srbije
Zoran Pendić – Savez inženjera i tehničara Srbije
Zoran Stojanović – Gradska opština Medijana Niš
Zoran Melev – Sindikat nezaposlenih
Zvezdan Kalmar – Centar za ekologiju i održivi razvoj CEKOR
Zvonko Damnjanović – Građanska čitaonica EVROPA Bor