Kada Srbija pristupi EU i kod nas će važiti pravila EU koja obezbeđuju da javne nabavke dobara, usluga i radova budu vidljive svim građanima i otvorene za sva privredna društva iz EU na osnovu jednakog tretmana i zabrane diskriminacije.
Javne nabavke značajno učestvuju u bruto nacionalnom proizvodu. Preduslov slobodnog tržišta je sistem koji neće diskriminisati privredne subjekte. Pravne tekovine EU o javnim nabavkama utemeljene su na načelima transparentnosti, ravnopravnog tretmana, slobodne konkurencije i nediskriminacije. Ova pravila i načela će omogućiti značajne uštede građanima Srbije jer će maksimalno sprečiti korupciju i sve druge nepravilnosti u sistemu javnih nabavki i javno – privatnog partnerstva.
Biće sprečeno prelivanje novca svih građana u privatne džepove i bogaćenje pojedinaca na račun svih nas. Biće prekinuta praksa ugovaranja javnih nabavki i javno – privatnih partnerstava bez konkurencije i javnosti. Zaživeće elektronske nabavke koje će skratiti vreme i troškove, uključiće elektronska sredstva komunikacije, sisteme dinamične kupovine i elektronske aukcije i tako postupak učini efikasnijim.
Konvent od osnivanja svake godine objavljuje Knjigu preporuka u kojoj Vladi Srbije, Evropskoj uniji, ali i civilnom društvu predlaže mere za poboljšanje i ubrzavanje procesa pristupanja EU. Konkretne mere koje predlažemo usmerene su na unapređenje i poboljšanje svih oblasti života u našem društvu, a sve su obuhvaćene pregovorima o pristupanju Srbije EU.
Konvent će uporno, jer je to u interesu naših građana i privrede, nastaviti da ponavlja preporuke ne obazirući se na to što Vlada i EU pa čak i nevladine organizacije neke od preporuka ne prihvataju ili odlažu primenu. Konvent će nastaviti da obaveštava javnost o svim preporukama, naročito da insistira na onima koje nisu prihvaćene i podseća kakve to posledice proizvodi po razvoj našeg društva i proces pristupanja EU.
Glavne preporuke Radne grupe Konventa u oblasti javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava za Vladu, Narodnu skupštinu i druge državne organe Republike Srbije su sledeće:
3. Jačanje kapaciteta organa koji sprovode javne nabavke, kao i organa koji su nadležni za praćenje, kontrolu, nadzor, reviziju, preispitivanje i gonjenje prekršilaca.
4. Proaktivnost u otkrivanju nepravilnosti u javnim nabavkama i javno-privatnih partnerstava i u otklanjanju štetnih posledica nepravilno planiranih, sprovedenih i izvršenih javnih nabavki.
5. Prekidanje prakse da se javne nabavke i javno-privatna partnerstava ugovaraju bez konkurencije i javnosti, a na osnovu međudržavnih sporazuma, uvođenje mehanizama kontrole i pružanje dodatnih informacija građanima u vezi sa sprovođenjem zaključenih ugovora te vrste i izbegavanje da se javne nabavke i javno-privatna partnerstva uređuju bilo kojim drugim zakonima osim sistemskih za te oblasti.
6. Korišćenje stranih iskustava i dobrih praksi u razvoju propisa koji su u vezi sa pojedinim vrstama javnih nabavki (socijalna preduzeća, socijalne usluge, zelene nabavke, medijske usluge), uz adekvatne izmene propisa koji uređuju te oblasti.
7. Nastavak prakse revizija svrsishodnosti Državne revizorske institucije u oblasti javnih nabavki i jačanje sistema interne revizije.
8. Korigovanje postojećih dokumenata javnih politika u oblasti javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava, kao i usvajanje detaljnijih akcionih planova i temeljna revizija postojećih dokumenata koji se odnose na proces evropskih integracija.
Radna grupa preporučuje Evropskoj uniji da podrži sprovođenje navedenih preporuka za Vladu, Narodnu skupštinu i druge državne organe Republike Srbije tako što će:
Radna grupa Konventa preporučuje organizacijama civilnog društva u Srbiji da se angažuju u praćenju javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava u Srbiji, njihovog planiranja i sprovođenja ugovora.
Preporučuje se saradnja organizacija koje prate javne nabavke i javno-privatna partnerstva generalno sa udruženjima koja teže zadovoljenju javnog interesa u posebnim oblastima, kako bi se sagledali efekti javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava, ali i sa medijima i medijskim udruženjima, naročito u vezi sa praćenjem javnih nabavki u toj oblasti.
Transparentnost Srbija (TS) je nestranačka, nevladina i neprofitna organizacija usmerena na borbu protiv korupcije u Srbiji. Najvažniji cilj koji Transparentnost Srbija želi da ostvari jeste povećanje transparentnosti rada državnih organa kao način da se spreči zloupotreba javnih ovlašćenja u privatne svrhe. Svoje ciljeve Transparentnost Srbija ostvaruje preventivnim delovanjem – podizanjem svesti javnosti o opasnostima i štetama koje korupcija nanosi društvu, podsticanjem reformi i predlaganjem konkretnih preporuka. Transparentnost Srbija deo je mreže nacionalnih ogranaka organizacije Transparency International od 2002. godine, i priznati zastupnik te organizacije u Republici Srbiji.
U oblasti javnih nabavki i javno privatnih partnerstava, TS je bila aktivna i pre donošenja prvog Zakona o javnim nabavkama i sprovela je desetine projekata koji su uključivali analize zakona i podzakonskih akata, monitoring konkretnih slučajeva javnih nabavki i funkcionisanja celokupnog sistema javnih nabavki, inicijative za postupanje državnih organa, analiza rada institucija, praćenje medijskih napisa, analiza uporednopravnih iskustava i evropske regulative i obuka za javne službenike, novinare i nevladine organizacije.
Radnom grupom rukovodi Nemanja Nenadić je diplomirani pravnik, angažovan od 2002. neprestano u antikorupcijskoj nevladinoj organizaciji (udruženje građana) Transparentnost – Srbija, gde je od 2005 programski direktor. Pored toga je radio za ili sarađivao sa brojnim drugim domaćim i međunarodnim organizacijama, među kojima su naročito česta bila angažovanja kod OEBS, UNDP i RESPA. Radio je kao pravni ili antikorupcijski ekspert, trener, predavač, rukovodilac projekta, istraživač, prevodilac i stručni redaktor tekstova. Ima osamnaest godina iskustva u izradi pravnih analiza, propisa i strateških akata, osmišljavanju i sprovođenju obuka za nevladine organizacije, javne službenike, novinare, studente i druge grupe polaznika iz Srbije i regiona. Davao je mišljenje ili pisane priloge po pitanju borbe protiv korupcije, analize pravnog i institucionalnog okvira ili istraživanja za više međunarodnih organizacija, među kojima su Savet Evrope, Evropska komisija, OECD, SIGMA, EBRD, Svetska banka, MMF, OEBS, ODIHR, GRECO, MEDEL). Na sličan način je sarađivao sa državnim organima, drugim organizacijama civilnog društva i medijima.
Radio je naročito u sledećim oblastima: korupcija uopšte; javna odgovornost nosilaca vlasti, dobro upravljanje, transparentnost, građansko učešće u postupku donošenja odluka; međunarodni i nacionalni antikorupcijski instrumenti i mere koje se koriste za smanjivanje korupcije; strateški akti za borbu protiv korupcije i primenu preventivnih antikorupcijskih propisa; slobodan pristup informacijama od javnog značaja; finansiranje političkih stranaka i izbornih kampanja; javne nabavke; planiranje, javnost i nadzor nad trošenjem budžeta; interna revizija; budžetsko računovodstvo; etički kodeksi javnih funkcionera i javnih službenika; sukob javnog i privatnog interesa; medijski propisi i njihova primena; reforma javne uprave; partnerstvo za otvorenu upravu; korišćenje otvorenih podataka; lokalna samouprava; zaštita uzbunjivača i mehanizmi za prijavljivanje korupcije; rad nezavisnih državnih organa i parlamentarna kontrola izvršne vlasti; javne rasprave u pripremi propisa; kontrola državne pomoći; javno-privatna partnerstva; javna preduzeća i nadzor nad njihovim radom; inspekcijski nadzor; finansiranje organizacija civilnog društva i medija; evropske integracije (uopšte i naročito pitanja iz poglavlja 23, 24, 5 i 32), finansijske istrage, krivično zakonodavstvo. Ima iskustvo u pisanju antikorupcijskih strateških akata, zakona, podzakonskih akata, etičkih kodeksa, internih akata, analizi zakona i njihove primene. Osmislio i/ili radio na primeni nekoliko desetina projekata koji su bili usmereni na praćenje primene antikorupcijskih propisa, rada javnih institucija na centralnom i na lokalnom nivou vlasti. Učestvovao je u brojnim međunarodnim istraživanja korupcije, uključujući i Open Budget Index.
Advokatska kancelarija Petrović-Đorđević, Balkan Tender Watch, Bečejsko udruženje mladih, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Beogradski centar za ljudska prava, Biro za društveni istraživanja, Centar za evropske politike, Centar za istrazivanje, transparentnost i odgovornost – CRTA, Centar za primenjene evropske studije, Centar za razvoj demokratskog društva – Europolis, Centar za razvoj građanskog društva Protecta, Centar za razvoj neprofitnog sektora, Društvo protiv korupcije, Građanske inicijative, Institut ekonomskih nauka, Moj tender d.o.o., NGO Sretenje Požega, Pirgos+, Privredna komora Srbije, Ranch Rain d.o.o., Resurs centar Majdanpek, Samostalni sindikat metalaca Srbije, Savez inženjera i tehničara Srbije, Savez računovođa i revizora Srbije, Sindikat sudskih veštaka Srbije, Somborski omladinski boom, Timočki klub, Toplički centar za demokratiju i ljudska prava, Transparentnost Srbija, Udruženje poslovnih žena Srbije, Udruženje profesionalaca u javnim nabavkama, Udruženje ovlašćenih internih revizora Srbije u javnom sektoru, Užički centar za ljudska prava i demokratiju i Zajednica socijalna pravda