Cilj harmonizacije propisa u ovoj oblasti je obezbeđenje fer i pravičnog oporezivanja građana i privrede, eliminisanje fiskalne diskriminacije između poreskih obveznika iste ekonomske snage, borba protiv poreske evazije. Pored usklađivanja zakonodavnog okvira, tokom procesa pristupanja EU potrebno dodatno ojačati administrativne kapacitete pre svega PU ali i ostalih organa koji utvrđuju i vrše naplatu javnih prihoda.
Obaveza usklađivanja zakonodavstva sa EU postoji u oblasti posrednih (indirektnih) poreza, i to poreza na dodatu vrednost (PDV) i akciza, koji su propisani posebnim Direktivama EU. Obe Direktive definišu predmet oporezivanja, momenat nastanka poreske obaveze, poreskog obveznika, načine i rokove plaćanja, oslobođenja, olakšice i refundacije. Takođe Direktive propisuju minimalne iznose, odnosno poreske stope, a svaka država članica ima potpunu slobodu da svojim nacionimalnim zakonima propiše veće iznose. Tako je Direktivom propisana minimalna standardna stopa PDV-a (15%) i minimalna snižena stopa (5%). Sa druge strane, Direktiva koja uređuje akcize propisuje minimalne iznose za tri velike grupe proizvoda, a to su energenti, duvanski proizvodi i alkoholna pića.
Zakon o PDV-u i Zakon o akcizama u Republici Srbiji u velikoj meri su usaglašeni sa Direktivama EU, s tim što će u procesu pristupanja biti potrebne dodatne izmene.
Prepreku za otvaranje ovog PP čini postojeći način utvrđivanja akcize na jaka alkoholna pića, s obzirom da više opterećuje uvoznike od domaćih proizvođača jakih alkoholnih pića. Konkretno, iznos akcize razlikuje se zavisno od toga da li se radi o jakom alkoholnom piću koje se proizvodi od voća ili od žitarica, a trebalo bi da se utvrđuje prema procentu alkohola koji je u njemu sadržan. Detaljniji opis načina oporezivanja, nacionalnih propisa, neusklađenosti srpskog zakonodavstva sa EU Direktivama dat je u Knjizi preporuka, a ključne preporuke RG za PP 16 za 2020. godinu su:
NALED je prva i jedina privatno-javna asocijacija u našoj zemlji čija je misija da uskladi stavove sva tri sektora društva - privatnog, javnog i civilnog i zastupa njihove interese kako bi se efikasnije došlo do najboljih i sveobuhvatnih rešenja za podsticanje ekonomskog razvoja kroz reforme u cilju unapređenja privrednog okruženja.
NALED sprovodi različite projekte i na taj način svojim članovima pruža dodatne vrednosti. Za sve što ulože u NALED članovi dobijaju dvostruko više, jer je prihod od članarine pokriven jednakom vrednošću donatorskih sredstava. Od osnivanja (2006. godine) do danas, NALED-u je pristupilo preko 300 članova, među kojima su najuspešnije kompanije, opštine i NVO u Srbiji i uspešno realizovao 140 projekata ekonomskog razvoja. Institucije Vlade Republike Srbije i međunarodne organizacije čine preko 100 institucionalnih partnera koji podržavaju aktivnosti NALED-a.
Misija NALED-a je unapređenje privrednog ambijenta Srbije kroz institucionalne reforme uz aktivno učešće i saradnju privrede, opština i građana.
Sve aktivnosti NALED-a usmerene su na realizaciju konkretnih ciljeva koji proizilaze iz misije:
1. Unapređenje regulatornog okvira za poslovanje
2. Jačanje kapaciteta i odgovornosti javne uprave
Organizovanjem velikog broja događaja i poslovnih sastanaka, NALED je postao lider u promociji dijaloga između javnog, privatnog i civilnog sektora i pozicionirao se kao vodeći autoritet na polju monitoringa zakonodavne aktivnosti i merenja performansi javne uprave.
Radnom grupom rukovodi Jelena Rančić, koordinatorka za kvantitativnu analitiku. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2002. godine, smer statistika i informatika.
Karijeru je započela u Ministarstvu finansija gde je radila punih sedamnaest godina, u sektoru za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije. Usavršavala se na brojnim seminarima i obukama u zemlji i inostranstvu, pretežno u organizaciji Međunarodnog monetarnog fonda.
Od septembra 2007. do marta 2016. godine bila je pomoćnica ministra finansija. Aktivno je učestvovala u pripremi i izradi strateških dokumenata, poput Fiskalne strategije, Programa ekonomskih reformi, Zakona o budžetu Republike Srbije, Zakona o budžetskom sistemu. Radila je na uvođenju principa fiskalne odgovornosti, fiskalnih pravila, predlaganju i kvantifikaciji fiskalnih mera za Program konsolidacije javnih finansija, unapređenju procesa statističkog izveštavanja o fiskalnoj poziciji zemlje u skladu sa međunarodnim standardima. Bila je aktivna članica radnih grupa u vezi sa pregovaračkim poglavljima 17 i 33. Sarađivala je sa mnogobrojnim domaćim institucijama i međunarodnim organizacijama, poput MMF, Svetske banke, Evropske komisije, Rejting agencija.
Od marta 2017. godine radila je u sektoru na mestu rukovodioca grupe za koordinaciju i upravljanje sopstvenim sredstvima EU, koji se odnose na pregovaračko poglavlje 33. NALED-ovom timu se pridružila u septembru 2019. godine, na poziciji savetnice za regulatornu reformu.
Milica Bisić - KPMG, Biljana Bujić - KPMG, Olivera Došlić - MK GROUP, Dragan Penezić - BAT, Jovan Krivokapić - JTI, Janko Guzijan - PMI, Siniša Šobot - Apatinska pivara, Prof. Dr. Boban Stojanović, - Društvo ekonomista Niša, Dr. Zorana Kostić - Društvo ekonomista Niša, Miloš Đajić - Fiskal PRO - Poreski konstalting i knjigovodstvo, Mirko Vinćetić - CASH BACK IMO, Aleksandar Ilić - Certus Consulting, Nemanja Šormaz - CEVES, Irena Mraković - Coca Cola HBC.