Ostala pitanja Kosovo

Radna grupa

35. Ostala pitanja Kosovo

Pregovaračko poglavlje 35 obuhvata pitanja koja ne mogu da se svrstaju u ostala poglavlja, ali i za raspravu o pitanjima koja se pojave nakon što je određeno poglavlje privremeno zatvoreno, čime bi se izbegla potreba za ponovnim pregovaranjem tih poglavlja. Iz tih razloga u poglavlju 35 nema unapred definisanih pravnih tekovina EU.

U slučaju Srbije poglavlje 35 je iskorišćeno za praćenje napretka u procesu pregovora o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. Pregovarački okvir Evropske unije za vođenje pristupnih pregovora sa Srbijom navodi da će se „pitanje normalizacije odnosa između Srbije i Kosova razmatrati u okviru Poglavlja 35 „Ostala pitanja“ kao posebna stavka kojom se treba baviti u ranoj fazi pregovora, kao i tokom celog procesa pregovaranja, a u posebno opravdanim slučajevima i u okviru drugih relevantnih poglavlja“. Poglavlje 35 nema ulogu da zameni dijalog između Beograda i Prištine već da prati realizaciju dogovora postignutih u okviru dijaloga i na taj način bude veza između progresa u dijalogu i pristupnih pregovora Srbije.

Kao što je već napomenuto, u ovom poglavlju nema pravnih tekovina EU, samim tim ovo poglavlje je otvoreno bez podnošenja pregovaračke pozicije Republike Srbije. Međutim, prilikom otvaranja poglavlja, Evropska unija je usvojila zajedničku poziciju sa 36 prelaznih merila kojima se meri progres u dijalogu, samim tim i u ovom poglavlju. Pregovaračkim okvirom Evropske unije određeno je da se na poglavlje 35 odnose pravila koja se prema novoj metodologiji pregovora primenjuju na poglavlja 23 i 24. Ovo znači da nedostatak progresa u ispunjavanju merila iz ovog poglavlja mogu zaustaviti proces pregovora u okviru drugih pregovaračkih poglavlja.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Imajući u vidu da su preporuke objavljene u ranijim izdanjima Knjige preporuka još uvek aktuelne, uz neznatne modifikacije ponovo ih navodimo:

Intenzivirati pregovore o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine koji bi doveli do potpisivanja Sporazuma zasnovanom na konsenzusu, koji bi garantovao trajni mir i bezbednost i omogućio nesmetan put Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji

Nastaviti sa unutrašnjim dijalogom o rešavanju kosovskog pitanja u formi koja omogućava otvoreni i konstruktivni dijalog između predstavnika vlasti, opozicije, organizacija civilnog društva i drugih zainteresovanih strana, jer je to jedini način da se postigne društveni konsenzus, obezbedi primena i osigura održivost predloženog rešenja;

Pristupiti punoj realizaciji postignutih sporazuma u Briselu i uspostaviti mehanizme redovnog izveštavanja koji bi pratili sve elemente postignutih sporazuma proisteklih iz Briselskog dijaloga. Kancelarija za Kosovo i Metohiju bi trebalo da nastavi sa praksom objavljivanja izveštaja o napretku u dijalogu između Beograda i Prištine

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Na osnovu praćenja Pregovaračkog poglavlja 35 i rada na normalizaciji odnosa, kao i činjenice da se ništa suštinski nije promenilo od prethodnog izdanja Knjige preporuka, Radna grupa NKEU za Poglavlje 35 zadržava iste preporuke, jer su i dalje aktuelne i važne u rešavanju pitanja od značaja za ovo pregovaračko poglavlje.

Potrebno je intenzivirati pregovore o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine koji bi doveli do potpisivanja Sporazuma zasnovanom na konsenzusu, koji bi garantovao trajni mir i bezbednost i omogućio nesmetan put Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji.

Potrebno je nastaviti sa unutrašnjim dijalogom o rešavanju kosovskog pitanja u formi koja omogućava otvoreni i konstruktivni dijalog između predstavnika vlasti, opozicije, organizacija civilnog društva i drugih zainteresovanih strana, jer je to jedini način da se postigne društveni konsenzus, obezbedi primena i osigura održivost predloženog rešenja.

Potrebno je pristupiti punoj realizaciji postignutih sporazuma u Briselu i uspostaviti mehanizme redovnog izveštavanja koji bi pratili sve elemente postignutih sporazuma proisteklih iz Briselskog dijaloga. Kancelarija za Kosovo i Metohiju bi trebalo da nastavi sa praksom objavljivanja izveštaja o napretku u dijalogu između Beograda i Prištine.

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Imajući u vidu da su preporuke objavljene u Knjizi preporuka NKEU za 2017/2018 još uvek aktuelne, Radna grupa NKEU za Poglavlje 35 ih ponovo navodi kao prioritetne, dopunjujući ih sa preporukama proisteklih dešavanjima tokom 2019. godine

Odmah nakon formiranja Vlade Kosova i ukidanja taksi što pre se vratiti dijalogu i intenzivirati pregovore o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, koji bi doveli do potpisivanja Sporazuma zasnovanom na konsenzusu koji bi garantovao trajni mir i bezbednost i omogućio nesmetan put Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nastaviti sa unutrašnjim dijalogom o rešavanju kosovskog pitanja u formi koja omogućava otvoreni i konstruktivni dijalog između predstavnika vlasti, opozicije, organizacija civilnog društva i drugih zainteresovanih strana, jer je to jedini način da se postigne društveni konsenzus, obezbedi primena i osigura održivost predloženog rešenja.

Pristupiti punoj realizaciji postignutih sporazuma u Briselu i uspostaviti mehanizme redovnog izveštavanja koji bi pratili sve elemente postignutih sporazuma proisteklih iz Briselskog dijaloga. Kancelarija za Kosovo i Metohiju bi trebalo da nastavi sa praksom objavljivanja izveštaja o napretku u dijalogu između Beograda i Prištine.

Članovi

INSTITUT ZA TERITORIJALNI EKONOMSKI RAZVOJ (INTER)

Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) je osnovan 2006. godine kao neprofitni, nezavisni nevladin centar za istraživanje javnih politika (think tank) sa misijom promocije i unapređenja održivog društveno-ekonomskog teritorijalnog razvoja u Srbiji ali i u drugim ekonomijama Zapadnog Balkana. InTER ima kancelarije u Beogradu i Kosovskoj Mitrovici.

Oblasti delovanja InTER-a su:

      • Regionalni i lokalni društveno-ekonomski razvoj;
      • Decentralizacija i teritorijalno upravljanje;
      • Teritorijalna konkurentnost kroz razvoj poslovne infrastrukture i podršku razvoju preduzetništva i malih i srednjih preduzeća;
      • Ruralni razvoj sa posebnim akcentom na razvoj aktivnog turizama i organske proizvodnje;
      • Transnacionalna i prekogranična saradnja;
      • Zvanična razvojna pomoć.

Kao posebnu oblast delovanja, InTER se bavi analizom efekata Briselskog sporazuma na društveno-ekonomski razvoj i rad javnih institucija u opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova. Od februara 2018. godine InTER je preuzeo koordinaciju rada Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 35 u pregovaračkom procesu Srbije sa Evropskom unijom.

Pravci delovanja InTER-a se pre svega svode na pružanje podrške donosiocima odluka na različitim teritorijalnim nivoima (centralnom, regionalnom, lokalnom) i različitim fazama ciklusa javne politike uključujući:

      • Javno zagovaranje za bolju teritorijalnu politiku i ravnomerni razvoj;
      • Izrada analitičkog materijala za donošenje i praćenje javnih politika zasnovanim na činjenicama u oblasti delovanja InTER-a;
      • Podrška izradi i razvoju teritorijalnih i sektorskih politika, strateških i akcionih planova i operativnih programa;
      • Podrška u realizaciji razvojnih programa i projekata u oblasti delovanja InTER-a;
      • Evaluacija javnih politika, procena uticaja i evaluacija zvanične razvojne pomoći;
      • Podizanje kapaciteta institucija javnog i privatnog sektora, uključujući i organizacije civilnog društva.

Više informacija o InTER-u dostupno je na zvaničnoj web stranici.

KOORDINATOR RADNE GRUPE

Dragiša Mijačić je direktor InTER-a sa iskustvom od preko dve decenije u oblasti društveno-ekonomskog razvoja u tranzicionim ekonomijama Zapadnog Balkana. Tokom karijere Dragiša je sarađivao sa mnogobrojnim međunarodnim organizacijama i državnim institucijama na realizaciji više od 300 razvojnih i istraživačkih projekata širom Zapadnog Balkana i zemalja Evropske unije.

Pored toga, autor je više od 100 studija, publikacija i naučnih radova u oblasti svog rada. Diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Prištini, a magistrirao je razvojne studije (Development Studies) na Univerzitetu Trento u Italiji. Trenutno pohađa doktorske studije na Univerzitetu u Mastrihtu, u Holandiji. Govori engleski jezik.

Dobitnica je nagrade Evropskog pokreta u Srbiji za najveći individualni doprinos evropskim integracijama – Evropljanin 2005.

Volonter je u organizaciji Živimo zajedno koja zapošljava i vodi brigu o osobama sa invaliditetom.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

  • Institut za teritorijalni ekonomski razvoj – InTER
  • NVO ACDC
  • Aktiv
  • Beogradski centar za bezbednosnu politiku
  • Fondacija BFPE za odgovorno društvo
  • Centar savremene politike
  • Centar za društveni dijalog i regionalne inicijative
  • Centar za evropske politike
  • Centar za interdisciplinarne studije Balkana
  • Centar za regionalizam
  • Fondacija Konrad Adenauer
  • Fondacija za otvoreno društvo Srbija
  • Građanske inicijative
  • Helsinski odbor za ljudska prava u Srbiji
  • Inicijativa mladih za ljudska prava
  • Institut za evropske poslove
  • Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM
  • New Social Initiative
  • Dragutin Nenezić, nastupa u ličnom kapacitetu
  • Sonja Stojanović Gajić, nastupa u ličnom kapacitetu
  • Milan Antonijević, nastupa u ličnom kapacitetu
  • Sanja Sovrlić, nastupa u ličnom kapacitetu
  • Sekretarijat Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji učestvuje u radu Radne grupe za poglavlje 35 u svojstvu posmatrača.