Pravosuđe i osnovna prava

Radna grupa

23. Pravosuđe i osnovna prava

Kada budemo u EU svi ćemo pred nezavisnim sudijama biti jednaki. Suđenja neće trajati u nedogled. Borba protiv korupcije biće stvarna. Nezavisni sudovi će suditi svim korumpiranim građanima i neće biti zaštićenih pojedinaca bez obzira na kojoj su funkciji  i kojim se poslom bave. Ovo nam ne garantuju samo Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i Povelja osnovnih prava EU već praksa u državama članicama EU gde zbog korupcije i kršenja ljudskih prava odgovaraju predsednici, premijeri, ministri, poslanici … svi bez izuzetka.

Nezavisnost sudstva je uslov svih uslova za vladavinu prava. Bez nezavisnog sudstva nema demokratije i poštovanja ljudskih prava. Jedno od osnovnih prava je pravo na „pravično suđenje“ pred „nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“.

Kada postanemo deo EU predstavnici vlasti neće moći da utiču na pravosuđe, da komentarišu istrage, sudske postupke niti odluke sudija i tužilaca. Pravosuđe će biti i finansijski nezavisno. Imovina funkcionera biće proveravana.

Kada Srbija bude članica EU neće biti političkih, ekonomskih i drugih pritisaka na medije i civilno društvo, neće biti ugrožavanja prava na slobodu izražavanja. Biće poštovana i sva druga osnovna prava i prava manjina, pravo na život, pravo na obrazovanje, pravo na rad, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na socijalnu sigurnost, pravo na slobodu kretanja, pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, pravo na slobodu okupljanja i udruživanja, pravo na zaštitu od gladi, pravo na imovinu, pravo na ravnopravnost naroda, pravo na mir, pravo na zdravu okolinu…

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Preporuke radne grupe u Knjizi preporuka grupisane su u trinaest kategorija. Neke od preporuka su:

Obustaviti pritiske na predstavnike pravosuđa, naročito one pritiske koji dolaze iz Narodne skupštine i obezbediti primenu Kodeksa ponašanja članova Vlade i poslanika o granicama dozvoljenosti komentarisanja sudskih odluka i postupaka;

Neophodno je dalje usklađivanje Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku sa Zakonom o parničnom postupku i drugom procesnim zakonima;

Obezbediti transparentnost i inkluzivnost prilikom izrade pravosudnih zakona – konkretno Zakona o sudijama, Zakona o javnim tužiocima, Zakona o uređenju sudova, Zakona o Visokom savetu sudstva i Zakona o Visokom savetu tužilaca; uključiti članice Radne grupe NKEU za Poglavlje 23 u rad radnih grupa koje će pripremiti pravosudne zakone;

Započeti sa izradom nove antikorupcijske strategije i adekvatnim sprovođenjem aktivnosti iz revidiranog Akcionog plana za Poglavlja 23, iz potpoglavlja „Borba protiv korupcije“ i obezbediti odgovornost zbog kršenja postojećih

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Preporuke radne grupe:

Obustaviti pritiske na predstavnike pravosuđa, naročito one pritiske koji dolaze iz Narodne skupštine i obezbediti primenu Kodeksa ponašanja članova Vlade i poslanika o granicama dozvoljenosti komentarisanja sudskih odluka i postupaka

Obezbediti uslove da Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine pristupi izradi nacrta amandamana na Ustav, uzimajući u obzir već date komentare civilnog društva i međunarodnih institucija

Započeti sa izradom nove antikorupcijske strategije i adekvatnim sprovođenjem aktivnosti iz revidiranog Akcionog plana za Poglavlja 23, iz potpoglavlja „Borba protiv korupcije“

Usvojiti izmene i dopune Zakona o Zaštitniku građana uz najšire konsultacije sa svim relevantnim društvenim akterima i uz puno poštovanje preporuka međunarodnih institucija i Pariskih principa, a radi sprečavanja daljeg urušavanja institucije Zaštitnika građana

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Preporuke radne grupe:

Proces revizije Akcionog plana za Poglavlje 23 – Nastaviti sa javnim, građanima vidljivim procesom revizije Akcionog plana koji podrazumeva uključivanje svih zainteresovanih i pristupiti izmeni dokumenta tako da aktivnosti zaista suštinski odgovaraju smislu prelazne mere. Voditi računa da rezultati aktivnosti budu formulisani tako da prikažu stvarni napredak u odnosu na početno stanje. Predvideti budžetske linije za svaku aktivnost, na osnovu prethodne procene potreba

Nezavisnost pravosuđa – Iskazati iskrenu nameru da se radi na unapređenju nezavisnosti pravosuđa, uz direktan osvrt na prelazna merila iz dela 1.1. Akcionog plana za Poglavlje 23. Predložene mere predstavljaju minimum neophodnih uslova za postizanje nezavisnosti pravosuđa, što treba uzeti u obzir prilikom sprovođenja aktivnosti.

Izmene Ustava u delu koji se odnosi na pravosuđe – Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine RS bi trebalo bez daljeg odlaganja da nastavi izradu nacrta amandmana na Ustav uz osvrt na već date komentare civilnog društva i međunarodnih institucija.

Zakon o planskom sistemu – Pojasniti način na koji će se rešiti usklađivanje strateških dokumenata za koje neće biti predviđena izrada posebnih pratećih akcionih planova već će se prilagođavati Akcionom planu za Poglavlje 23, sa Zakonom o planskom sistemu. Navedeno učiniti u direktnoj komunikaciji sa Sekretarijatom za javne poslove.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

Članovi

KOMITET PRAVNIKA ZA LJUDSKA PRAVA – YUCOM

Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) osnovan je 1997. godine kao stručna, volonterska nevladina organizacija čiji su članovi pravni savetnici koji promovišu i zagovaraju vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava, podizanje javne svesti, osnivaju i vode građanske inicijative, pružaju pravnu pomoć žrtvama čija su ljudska prava povređena, sarađuju sa domaćim i međunarodnim organizacijama uključenim u zaštitu i promociju ljudskih prava.

YUCOM je priznat kao organizacija koja promoviše participaciju građana u pravnim postupcima. YUCOM je član velikog broja ad hoc koalicija, ima dugoročno iskustvo u uspešnom vođenju kampanja o reformi zakonodavstva i pravnih praksi. YUCOM je često uključen u zastupanje drugih nevladinih organizacija u postupcima koji se protiv njih vode sa ciljem da doprinese razvoju jasnijih i efikasnijih mehanizama zaštite predstavnika civilnog društva u Srbiji.

Tokom 20 godina postojanja, YUCOM-ov pravni tim je konstantno i uspešno pružao pravnu pomoć žrtvama kojima su povređena ljudska prava pred domaćim telima i sudovima, uključujući i postupke pred Ustavnim sudom, Evropskim sudom za ljudska prava i Komisijom za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

Na godišnjem nivou, YUCOM preko svog sistema pružanja besplatne pravne pomoći savetuje više od 1000 građana. Kao aktivna i efikasna organizacija u Srbiji i regionu, YUCOM zadržava fokus na daljem jačanju održivosti organizacije i promovisanju besplatne pravne pomoći građanima i na kampanji o pristupu Srbije Evropskoj Uniji kao primarne aktivnosti za modernizaciju i demokratizaciju zemlje u skladu sa standardima o zaštiti ljudskih prava i principa vladavine prava.

KOORDINATOR RADNE GRUPE

Radnom grupom rukovodi Jovana Spremo. Radi kao savetnica za pitanja procesa EU integracija u Komitetu pravnika za ljudska prava YUCOM. Završila je osnovne studije na Fakultetu političkih nauka, smer Međunarodni odnosi, gde je stekla i zvanje master politikologa za međunarodne poslove pohađajući interdisciplinarni modul Međunarodno humanitarno pravo i prava ljudskih prava (master teza: „Kvalifikacija oružanog sukoba – testovi internacionalizacije“). Oblasti u kojima se profiliše su demokratizacija i vladavina prava, a tematski pokriva nekoliko tema vezanih za pravosuđe, antikorupciju i zaštitu osnovnih ljudskih prava, obuhvaćenih Poglavljem 23 pregovora o pristupanju EU. Jovana je alumnistkinja nekolicine međunarodnih i regionalnih organizacija, među kojima ističe da je bila polaznica OEBS-ove Akademije dijaloga mladih žena Beograda i Prištine i programa Izveštavanja o genocidu i drugih masovnih zločina u organizaciji Međunarodne akademije Nirnberskih principa i Wayamo fondacije. Njeno neformalno obrazovanje usavršeno je kroz nekolicinu treninga i seminara organizovanih od strane Misije OEBS-a u Srbiji i OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR) gde je 2016. stažirala u Odeljenju za ljudska prava radeći na programu u oblasti slobode vere i uverenja.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

Akademska inicijativa „Forum 10“ – Teo Taraniš
Akademska inkluzivna asocijacija – Milan Janković
Alumni klub Pravosudne akademije – Siniša Trifunović
Asocijacija DUGA – Aleksandar Prica

Asocijacija sudijskih pomoćnika – Ilija Đukić
Beogradski centar za bezbednosnu politiku – Bojan Elek
Beogradski centar za ljudska prava – Dušan Pokuševski
BIRODI – Zoran Gavrilovic
CEKOR – Natasa Djereg
Centar za evropske politike – Dušan Protić
Centar za prava deteta – Jasmina Miković
Centar za prava Romkinja – Marija Demic
Centar za pravosudna istraživanja – Sofija Mandić
Centar za regionalizam – Jelena Perković
Dijalog – Aleksandar Milijašević
Društvo sudija Srbije – Snežana Bjelogrlić
Evropski pokret u Srbiji – Vladimir Medjak
Fond za humanitarno pravo – Ivana Žanić
Fondacija Centar za demokratiju – Natasa Vuckovic
Forum Roma Srbije – Dejan Markovic
Forum sudija Srbije – Nebojša Đuričić
Geten – Centar za prava LGBTIKA osoba – Jovanka Todorović
Građanske incijative – Ivana Teofilović
Helsiniški odbor za ljudska prava u Srbiji – Izabela Kisić
Individualno članstvo – Strahinja Brajušković

Individualno članstvo – Sonja Stojanović Gajić
Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S – Snežana Lazarević
Institut za evropske poslove – Aleksandra Stanković
Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM – Katarina Golubović
Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS – Dragan Đorđević
Mreža organizacija za decu Srbije (MODS) – Mirjana Džuverović
NALED – Jasmina Radovanović
Narodni parlament – Goran Mitrović
Nevladina organizacija Praxis – Marijana Luković
Nezavisno društvo novinara Vojvodine – Veljko Milić
Nezavisno udruženje novinara Srbije – Tamara Filipović Stevanović
NVO Svet i dunav – Daniela Stojković Jovanović
NVO Prijatelji Brodareva – Amel Kurbegović
Odbor za ljudska prava Niš – Nebojša Stanković
Partneri za demokratske promene Srbija – Ana Toskić Cvetinović
Pravno dokumentaciona kancelarija „PRADOK“ – Biljana Stanojevic
Transparentnost Srbija – Nemanja Nenadić
Udruženje građana Europius – Milica Kolaković- Bojović
Udruženje ombudsmana Srbije – Marina Popov Ivetić
Udruzenje tuzilaca i zamenika tuzilaca Srbije – Lidija Komlen Nikolić
Užički centar za prava deteta – Radovan Cicvarić
Viktimološko društvo Srbije – VDS Sanja Ćopić