Preduzetništvo i industrijska politika

Radna grupa

20. Preduzetništvo i industrijska politika

Nakon okončanja procesa pristupanja EU naše nacionalno zakonodavstvo biće usklađeno sa pravnim tekovinama Evropske unije i u oblasti industrijske politike i preduzetništva. Bićemo deo zajednice koja promoviše industriju baziranu na digitalizaciji, inovacijama i primeni novih tehnologija koje su efikasne u upotrebi resursa i nisu štetne po životnu sredinu.

Srbija će industrijsku politiku, kao i ostale članice, bazirati na konkurentnosti, stvaranju povoljnog poslovnog okruženja u cilju podsticanja investicija i stalnom unapređenju preduzetništva i inovacija.

Kada budemo deo EU našim preduzetnicima biće dostupni brojni programi za podršku razvoja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i preduzetništva. U razvoju preduzetništva poštovaćemo osnovne prioritete: unapređenje poslovnog okruženja, bolji pristup finansijama za mala i srednja preduzeća, unapređenje pristupa novim tržištima i promocija preduzetništva.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Preispitati efekte zelene tranzicije, energetske krize i dešavanja u Ukrajini na poslovanje domaćih preduzeća. Imajući u vidu brojne promene u okruženju koje se direktno odražavaju na poslovanje domaćih preduzeća, neophodno je uraditi nekoliko ključnih analiza kako bi se utvrdila konkurentnost domaće privrede i mogućnosti da reaguje na promene koje dolaze iz okruženja. U tom smislu, neophodno je:

Uraditi cost-benefit analizu efekata uticaja zelene tranzicije za nacionalnu industriju i sektor malih i srednjih preduzeća. Kako se radi o dugoročnim i sistemskim promenama koje imaju za cilj dekarbonizaciju EU, zelena tranzicija je proces koji podrazumeva i usklađivanje nacionalnog zakonodavnog okvira sa regulativom i standardima EU. Sve te promene se direktno održavaju na konkurentnost domaće privrede, te je neophodno uraditi analizu industrije tako da se na osnovu novih zahteva sagledaju efekti tih mera na poslovanje. Drugim rečima, to podrazumeva sagledavanje konkurentnosti domaće industrije u svetlu novih propisa;

Utvrditi efekte primene mehanizma prekogranične karbonske takse koja je predviđena prekograničnim mehanizmom za prilagođavanje ugljenika (Cross Border Adjustment Mechanism – CBAM) za šest sektora: čelik, gvožđe, aluminijum, cement, veštačka đubriva i električna energija. Kako je struktura domaće industrije takva da se na listi najvećih izvoznika nalaze preduzeća upravo iz navedenih sektora, neophodno je sagledati efekte primene CBAM mehanizma na nacionalnu industriju, kako bi se definisale adekvatni koraci za dalje poslovanje;

Uvrditi efekte energetske krize na poslovanje privrednih subjekata, odnosno sagledati moguće mere podrške i traženje rešenja za unapređenje energetske efikasnosti;

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Na osnovu analize stanja i preporuka relevantnih institucija, sa jasnim uvidom u probleme koji se dešavaju u praksi, dajemo preporuke koje imaju za cilj: povećanje transparentnosti i predvidivosti uslova poslovanja za privrednike, definisanje politike razvoja MSP-a i preduzetništva, usvajanje regulative koja bi omogućila MSP-u i preduzetnicima bolji pristup finansijskim izvorima, stvaranje preduslova za primenu koncepta cirkularne ekonomije, pružanje institucionalne podrške i unapređenje saradnje između privrede i naučnoistraživačkih institucija, a sve u cilju podrške poslovnih ideja koje se baziraju na inovacijama, digitalizaciji i principima cirkularne ekonomije.

Povećati transparentnost poslovanja pivrednih subjekata i povećati njihovu uključenost u proces usvajanja regulative

Neophodno je definisati i usvojiti javnu politiku za razvoj MSP-a, preduzetništva i konkurentnosti sa pratećim akcionim planom. U skladu sa Zakonom o planskom sistemu, neophodno je definisati prateći akcioni plan koji bi definisao finansijska sredstva i nadležne institucije za primenu definisanih mera.

Potrebno je razviti nove finansijske instrumente kako bi se bolje odgovorilo na potrebe privrednih društava, naročito onih najinovativnijih.

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Na osnovu analize stanja i preporuka relevantnih institucija, sa jasnim uvidom u probleme koji se dešavaju u praksi, dajemo preporuke koje imaju za cilj: unapređenje primene politike razvoja MSP-a, preduzetništva i konkurentnosti privrede, defnisanje nove industrijske politike, usvajanje nove zakonske regulative koja bi omogućila MSP i preduzetnicima bolji pristup fnansijskim izvorima, institucionalnu podršku i unapređenje saradnje između privrede i naučnoistraživačkih institucija, promociju tema iz oblasti preduzetništva.

Usvojiti novu Strategiju za razvoj MSP-a, preduzetništva i konkurentnosti sa pratećim akcionim planom. Strategiju bi trebalo defnisati u skladu sa smernicama defnisanim u Zakonu o planskom sistemu. Posebnu pažnju treba posvetiti razradi akcionog plana i raspoloživim fnansijskim okvirom za primenu defnisanih mera.

Prilikom defnisanja nove strategije industrijske politike, naročitu pažnju obratiti na kriterijume vezane za konzistentnost, uticajnost, relevantnost i održivost strategije. Podrazumeva se da strategija mora biti defnisana u skladu sa Zakonom o planskom sistemu

Javno-privatni dijalog treba sprovoditi u kontinuitetu i tokom primene, a naročito u fazi ocene primene strategije.

Članovi

EKONOMSKI INSTITUT

Ekonomski institut je nezavisna naučno-istraživačka institucija akreditovana od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Ekonomski institut je osnovan 1947. godine i nosilac je brojnih projekata i studija realizovanih u cilju sprovođenja reformskih procesa u Srbiji, uključujući i nekoliko strateških nacionalnih dokumenata i projekata koji se finansiraju od strane međunarodnih organizacija (Svetska banka, OECD, UN, EC, USAID, itd.).

Glavne oblasti ekspertize su: naučna istraživanja u ekonomskim i društvenim naukama, razvoj institucija i društveno – ekonomskog okruženja, poslovne i savetodavne usluge (finansijsko, poslovno i poresko savetovanje), izdavačka delatnost, organizacija konferencija, okruglih stolova, poslovnih foruma i specijalizovanih treninga i obuke. Ekonomski institut je izdavač naučnog časopisa “Industrija“ koji kontinuirano izlazi od 1973. godine.

Pored toga, Ekonomski institut u saradnji sa Privrednom komorom Srbije izdaje najuglednije časopis iz oblasti makroekonomskih istraživanja “Makroekonomske analize i trendovi-MAT” i do sada je objavio preko 130 naučnih monografija. Tim Instituta čini 46 stalno zaposlenih istraživača, savetnika i saradnika, sa domaćim i međunarodnim iskustvom iz različitih disciplina, kao i razgranata mreža spoljnih saradnika.

KOORDINATORKA RADNE GRUPE

Radnom grupom rukovodi prof. dr Sanja Filipović  redovna profesorka Univerziteta Singidunum i naučna savetnica Instituta društvenih nauka. Doktorirala je 2008. godine, a magistrirala 2003. godine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smer Međunarodna ekonomija. Od 2002. godine bila je zaposlena u Ekonomskom institutu i od 2008. godine je bila rukovodilac projekata iz oblasti (makro)ekonomske politike, razvoja institucija i investicionog okruženja. Od 2008. godine je univerzitetska profesorka i izvodi nastavu na predmetima iz oblasti ekonomske politike, međunarodne ekonomije i finansija. Učestvovala je u izradi preko 80 projekata, od kojih su mnogi rađeni za potrebe Vlade RS i imaju strateški nacionalni značaj.

Pored toga, ima bogato iskustvo u radu sa međunarodnim organizacijama i bila je angažovana na sledećim međunarodnim projektima: HORIZON 2020-ENABLE.EU; European Energy Poverty Observatory (EC), Public Sector Development (GIZ), Competitiveness and New Industrial Policy (OECD&EC), CEFTA Trade Agreement: Elimination of Non-Tariff Barriers (OECD&EC), Investment Reform Index in SEE countries (OECD), Administarstive Barierss for Investment (World Bank), Improving the process of economic reform legislation in Western Balkan countries (OECD, GTZ), Financial Infrastructure and Financial Market in Serbia (GTZ), Sector study in the field of agriculture and food industry in AP Vojvodina (ADA), itd.(Ko)autor je pet knjiga i preko 100 naučnih radova od kojih je više od deset objavljeno u najznačajnijim svetskim naučnim časopisima.

Učestvovala je na brojnim naučnim skupovima i konferencijama u zemlji i inostranstvu i članica je nekoliko naučnih odbora. Od 2013. godine je urednica naučnog časopisa od međunarodnog značaja „Industrija“.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

Aleksandar Gračanac – Univerzitet Nikola Tesla

Aleksandar Lojpur – Pokret akcionara radnika i sindikata Srbije PARISS

Aleksandra Jovanović – Narodna skupština Srbije

Ana Milićević – Privredna komora Beograd

Biljana Avramović – Građevinski klaster DUNDJER, Niš

Blagoje Paunović – Ekonomski fakultet Beograd

Bojan Krstić – Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu

Bojana Lanc – Regionalna razvojna agencija SREM

Bojana Milošević – Asocijacija MSP

Božidar Leković – Ekonomski fakultet Subotica

Damir Petrović – Advokatska kancelarija Petrovic Djordjevic

Dina Rakin – Evropski pokret u Srbiji

Donka Radović – POLUX klastera Kikinda

Dragan Pantić – Inovacioni centar naprednih tehnologija CNT doo Niš, Elektronski fakultet Niš

Dragiša Mijačić – Institut za teritorijalni ekonomski razvoj

Dražen Deranja – NVO BIO ALPE ADRIA PANNONIA

Dušica Dragin – Klaster kreativne industrije Vojvodine

Emilija Živković – Emi catering

Filip Čolaković – Akademija nacionalnog razvoja

Goran Mitrović – Narodni parlament

Goran Sečujski – Centra za razvoj preduzetništva i finansijsku edukaciju

Gordana Đurđević – Slovo

Igor Vijatov – Automobilski klaster Srbije

Ivan Bjelajac – Asocijacija MSP

Jasna Čordaš – Europski klaster Alpe Adria Pannonia

Jelena Stojanović – Privredna komora Novi Sad

Lidija Barjaktarović – Univerzitet Singidunum, Poslovni fakultet

Ljubodrag Crvkotić – Samostalni sindikat metalaca Srbije

Marina Blagojević – IKT Mreža

Marija Reljić – JP  Beogradska Tvrđava

Marko Stojanović – Zapadnobalkanski institut

Mihailo Gajić – Institut za industrijske odnose

Milan Ristić – Privredna komora Srbije

Milan Šolaja – Vojvođanski IKT klaster

Milica Drinjaković – Privredna komora Beograda

Milivoje Jovanović – Economic Expert Community Association

Mirjana Kranjac – Pokrajinski sekretarijat za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova

Milica Mišković -Smart kolektiv

Miroslava Jovanović – Novex

Momčilo Bikicki – Unija poslodavaca Srbije

Nebojša Bogdanović – Regionalna privredna komora Niš

Nenad Radujević – Belgrade fashion week

Njegoš Dragović – Građanska uprava

Radmila Milivojević – ISAC fond/Evropski pokret u Srbiji

Radovan Živković – Centar za obrazovno liderstvo

Ranka Miljenović – Centar za evropske politike

Ratko Filipović – Privredna komora Vojvodine

Sanja Popović Pantić – Udruženje poslovnih žena Srbije

Saša Ristić – Komora malih i srednjih preduzeća i preduzetnika

Slađana Milojević – Cluster FACTS

Slobodan Knežević – Slobodna carinska zona Novi Sad

Slobodan Krstović – NALED

Slobodan Marić – Ekonomski fakultet Subotica

Slobodan Morača – Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

Slobodan Stojanović – NVO Obzir

Snežana Simin – PRofessionGroup

Sofija Adžić – Ekonomski fakultet u Subotici

Srđan Dimitrijević – Evropski pokret u Srbiji – Leskovac

Srđan Jovanović – Santo d.o.o.

Srđan Vezmar – Regionalna razvojna agencija Bačka

Stanka Parać – Association of Local Democracy Agencies, SEE RegionalProgramme ALDA Office Subotica, Serbia

Stanko Krstin – Unija poslodavaca Vojvodine

Suzana Stefanović – Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu

Svetlana Kisić – Dostignuća mladih u Srbiji

Tatjana Kalezić – Klaster kreativnih industrija Vojvodine

Tatjana Maglić – Europski klaster Alpe Adria Pannonia

Velimir Vukadin – Srpska asocijacija malih i srednjih preduzeća (SAMSP)

Violeta Domanović – Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Vladimir Dodić – Regionalna komora Niš

Vladimir Mićić – Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Vladimir Pandurov – Vojvođanski metalski klaster

Zoran Pendić – Savez inženjera i tehničara Srbije

Zoran Stojanović – Gradska opština Medijana Niš

Zoran Trpkovski – Privredna komora Vojvodine

Zoran Vujović – Samostalni sindikat metalaca Srbije

Zorica Marić – Tehnološki park